Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

NASLOVNAKOMENTARI

FOTO: Štefan Brajković

NI DRUGI NISU ISPLATIVI

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Na papiru i u grandioznim planovima, zračna luka u Čazmi kao alternacija zagrebačkoj zračnoj luci zvuči lijepo, ali neumoljive činjenice govore drugačije – sve što bi taj projekt donio Čazmi bili bi ogromni gubici

16.4.2018. 19:00 | Miroslav Ambruš-Kiš PREGLEDA: 1032

Grad Ciudad Real je sa svojih 75 tisuća stanovnika u središtu španjolske pokrajine Castille-La Mancha idealno je velik za život ljudi. Osnovao ga je u XIII. stoljeću kralj Alfonso X. Mudri, a poznat je i po četiri kilometra zidina koji su od progona štitili njegove stanovnike, kršćane, muslimana i judaiste. Ciudad Real je danas idealan grad za život u Španjolskoj. Ima sveučilište, a superbrzom željeznicom AVE (putne brzine od 310 km/h) povezan je s Madridom u kojemu mnogo stanovnika radi te Cordobom na drugom kraju, a na dva sata vožnje su Sevilja i Malaga. Na čvorištu te pruge i usporedne autoceste A-41 podignut je 1,2 milijarde eura vrijedan međunarodni aerodrom otvoren u lipnju 2010. godine. Namjera projekta bila je da početnim kapacitetom te zračne luke od 10 milijun putnika godišnje rastereti pritisak na madridsku zračnu luku Barajas. Ima 60 metara široku i 4100 metara dugu pistu sposobnu da prihvati i najveće avione, uključujući i maksimalno opterećene najveće teretnjake uz godišnji kapacitet od 47 tisuća tona. U neposrednoj blizini je i opremljena gospodarska zona.



Posljednji let iz te zračne luke poletio je u prosincu 2011. godine, a aerodrom je i službeno zatvoren 2012. Kompanija koja je njime upravljala bankrotirala je s 300 milijuna eura dugova.

Što je pošlo po zlu idealnom gradu i idealno smještenom aerodromu?

Investitori su željeli malo uštedjeti i izgradnju kolodvora za AVE ostavili su za »malo poslije«. I sve se urušilo: putnicima se to nije sviđalo, teret je išao svojim tokovima pa zračne prijevoznike više ništa nije moglo vratiti u »idealan grad«. A nešto ima i u tome što je aerodrom izgrađen u vrijeme španjolske nekretninske eksplozije. Bilo je novaca i mahnito se gradilo: aerodromi su trebali dovoziti stotine milijuna gostiju u hotele koje su Španjolci također gradili mahnitim tempom. Građevinarima, koji su osnovali i kompaniju što je upravljala aerodromom, s te su investicije otišli punih džepova (i torbi) novca i živo im se fućkalo što je aerodrom propao. Danas je u Španjolskoj potpuno napušteno čak 14 komercijalnih aerodroma iz vremena smjene desetljeća. Zatvoreni aerodrom u Ciudad Realu na tek trećoj stečajnoj dražbi kupili su jedini interesenti, kineski investitori za deset tisuća eura (brojkom: 10.000 eura), unatoč tome što je početna cijena bila također fantastičnih 28.000 eura.



Dakle, čak i kad bi bilo novca, valjalo bi stati na loptu ozbiljnije razmisliti je li baš tako kako se tvrdi u elaboratu HGK o tome da bi zračno pristanište Grabovnica za 2,25 milijuna eura moglo postati »Zračna luka Čazma«.

Čime raspolaže Grabovnica? Pista duga 650 i široka 10 metara je asfaltirana. Ima pomoćnu zgradu od 49 četvornih metara. Fantazira se o njenom produženju za daljnjih 400 metara, njenom proširenju, dodavanju rulnih staza i stajanki, postavljanjem istakališta aviogoriva i parkirališta s prilaznom cestom, glavne zgrade s učionicom, dva hangara, ograde, opreme, aviona, padobrana i zmaja.



Prednost lokacije je što je tri kilometra od središta Čazme, 30 kilometara od Bjelovara, 21 od Ivanić Grada i 60 kilometara od Zagreba. Dakle, sve je idealno, samo kad bi država Čazmi dala okolno zemljište za proširenje piste, jer bi Grabovnica postala idealno mjesto za avionski turizam, misli gradonačelnik Dinko Pirak. Znači, »sjedni pod palmu i uživaj«?



Kako stoji konkurencija? Ima li tu kakvih problema koji bi mogli omesti ambiciozne planove sa zrakoplovnim turizmom?

Blizina Zagreba svakako je zanimljiva gravitacijska točka za potencijalne goste, ali, tko bi bila glavna zrakoplovna klijentela? Možda lovci? Doduše, Bilogora je njima jednako daleko koliko i Zagreb, ali u gradu eventualni dobrostojeći gosti imaju svu potrebnu udobnost. Pa, stižu li do Čazme lovci koji slete na Pleso, Lučko ili Gubaševo nedaleko Zaboka?



Lučko je u blizini obilaznice i na samo 11 kilometara od središta Zagreba. Ima travnatu pistu od 850 metara i u susjedstvu joj je baza 28. eskadrile transportnih helikoptera iz sastava 91. zrakoplovne baze HRZ-a te sjedište Zrakoplovne jedinice specijalne policije MUP-a. Ima izgrađenu zgradu s učionicom, osnovnu opremu koja bi se dala unaprijediti i za noćno slijetanje, hangari su prekrcani klupskim i privatnim avionima, a tu je i neiskorištena restoranska dvorana koja je nekad mogla primiti i po 300 gostiju na svadbe i druge veselice, ali zjapi prazna. Grad Zagreb je vlasnik terena. Što sprečava da Milan Bandić nabaci tih 850 metara asfalta, ili da i produži pistu, što je to za neimara poput njega. Tim prije što su na Lučkom bazirani i privatnici koji gostima nude panoramske letove, prijevoz pošte i podizanje padobranaca? Nema dovoljno prometa i jedva se održava u poluživotu.



Preko Save i Krapinice je Krapinsko zagorski Aerodrom Zabok u lijepoj ravnici kod sela Gubaševa tri kilometra od Zaboka koji ima izlaz na autocestu. Blizu su Veliko Trgovišće i Oroslavje. Ima travnatu stazu od 800 metara široku 30. Županija i Grad Zabok u namjeri da aerodrom kompletiraju ulaganjem još 40 milijuna eura. Otvoren je 2011. godine, a danas ima zaposlenu jedino direktoricu, iako se na aerodromu održavaju zrakoplovne manifestacije i natjecanja. I dogradonačelnik Zaboka Krešimir Končevski još lupa glavom o zid što mu je uspjela prva faza ideje, jer aerodrom samo guta proračunski novac (26.840 eura plaće za direktoricu te 8000 eura za košnju trave i uklanjanje krtičnjaka). A druge faze ionako nikad neće biti, iako je u elaboratu »sve naj«. Bizaran podatak: aerodrom je 2013. godine imao ukupno sedam (brojkom: 7) slijetanja i ostvario je dobit od 32 eura.



Konkurencija je i Varaždin. Blizu je autoceste, na dva kilometra od grada i 70 kilometara od Zagreba. Odlično je opremljen. Na asfaltnu pistu od 1730 metara široku 30 mogu slijetati i Croatijini turbopropelerci Bombardier Dash 8 Q400. Pa ipak nije zagrebački rezervni aerodrom i jedva životari. Vlasnik mu je grupacija T7 koja bi slobodno mogla staviti ključ u bravu da nema stalne klijenta u aeroklubovima i privatnicima s panoramskim letovima te, posebno, u Prometnom fakultetu.

I pored blizine Plesa sa stajankom za generalnu avijaciju pokraj stare aerodromske zgrade, i pored odlične asfaltne piste u najbližem susjedstvu Zrakoplovno-tehničkog centra u Velikoj Gorici, sportski piloti iz Velike Gorice i drugi iz Turopolja služe se travnatim uzletištem u Buševcu. Tamo je sva kontrola smještena u jedan stari kontejner.



Mnogo bolje opremljeni aerodromi osposobljeni za primanje inozemnih zrakoplova i putnika na Lošinju (asfaltna pista 900 metara s namjerom da se produži na 1600, lani je imao 1133 putnika) i Braču (asfalt, 1760 metara, lani 8610 putnika uz porast od skoro 170 posto!), iako su na otocima, iako su usred turističke regije.

Dakle, Grabovnica.

Preporuka je da se tamošnjim zrakoplovcima doista kupi avion, paraglajder i padobrane. Za početak. Neka razviju aktivnost, a neka se školuju u slobodnim učionica neke od škola. Ili Autoškole VAMA. Pa da se zračno pristanište promovira te vidi ima li šireg interesa i u skladu s time postupno ulaže.

AERONAUTIČKI TURIZAM KAO NAUTIČKI

Prije nego se pomisli o aeronautičkom turizmu evo što valja znati. U zemljama Europske unije ima oko 100 tisuća malih aviona kojima je moguće putovati na udaljenosti veće od 1000 kilometara, a za upravljanje takvim avionima izdano je oko 300 tisuća važećih pilotskih dozvola. Osim sedam komercijalni zračnih luka u Hrvatskoj postoji najmanje 21 manjih zračnih luka ili uzletišta sposobnih za prijem generalne avijacije.

Da bi se taj potencijal iskoristio na razini Hrvatske, tj. da se Hrvatska uopće uočava kao aeronautičko odredište, a među njima može biti i Čazma, potrebne su dvije temeljne infrastrukturne odluke. Prva je da se Hrvatsku turističku zajednicu privoli da aeronautički turizam promotivno shvati i predstavi onako kako se shvaća nautički turizam, Druga je da se osnuje barem jedna agencija, usporediva s kombinacijom djelovanja ACI-ja u nautičkom turizmu i HAK-a u cestovnom prometu, koja bi objedinila informacije i mogućnostima slijetanja u Hrvatskoj, o mogućnostima svake od zračnih luka (otvorenost u 24 sata, dostupnost servisa, aviomehaničara, goriva, smještaju letjelica u hangarima, procedurama slijetanja…), meteorološkoj situaciji za te lokacije u stvarnom vremenu kao i druge osnovne informacije. Osim toga potrebno je prezentirati turističke potencijale i atrakcije u blizini pojedinih zračnih luka, ali i da se organiziraju događaji i letačke ture za gostujuće pilote s odgovarajućim zemaljskim uslugama. I sve to tek za početak djelovanja, ako se od aeronautičkog turizma ozbiljno misli napraviti posao. Da nismo imali ACI marine, nego da je svako mjesto radilo svoju marinu, ne bismo imali ništa od nautičkog turizma.








Tagovi: aerodrom, grabovnica, čazma, zračna luka, aeronautički turizam

U Brezovac je kao jedan od trojice skočio i naš najveći pilot Ivan Selak
Čarolija 20.000 svjetlećih pisanica
Otvorena Uskrsna priča obitelji Salaj
Prijam za Salajland
BOŽIĆNA PRIČA: Zasvijetlilo dva milijuna lampica na imanju obitelji Salaj
Šteta na trajnim nasadima na području Čazme je oko 6 milijuna kuna
DVIJE VISOKE POBJEDE: Lasta uništena u Gudovcu, Čazma sigurno prva
RATOBORNO KOLO U KOJEM NIJE BILO REMIJA: Tri pobjede domaćina, četiri gostiju
Najljepši »modni dodatak« je – dijete
Tri pobjede gostiju i samo jedan remi
PRVOMAJSKI GOSTI SVLADALI DOMAĆINE: Uvjerljiva Čazma i domaća katastrofa za Bilo
Poginuo u prevrtanju traktora
42 GOLA U JEDNOM KOLU: Čazma uništila Lastu, u Gudovcu, Bilogorac zabio dva više od Ribara
KOLO DOMAĆIH POBJEDA: Bilo uvjerljiv protiv Draganca, BŠK-u minimalna pobjeda protiv Trnskog
Traži se nestali Željko Klekuš
U 7 UTAKMICA 31 GOL: Bilo zadržao korak iza Čazme, Lasta i Bilogorac remizirali kod kuće
Od Kaptola do Kaptola utrka je bila oštra
BŠK i Čazma više nego uvjerljivi, Omladinac i Ivanska izgubili kod kuće
Trnski izgubio u Velikom Trojstvu i zaostao za vodećima
Čazmanska udruga udomitelja »Veliko srce« završila program edukacije
BJELOVARČANIN U BIJELOM DRESU: Božić – Dogodine idemo na naslov
HNK Rovišće – NK Garić 2:3
Bojana Hribljan na konferenciji o obnovi škole u Međurači
Dvanaesta županijska smotra malih vokalnih sastava
Damir Bajs na Spasovdanskim susretima u Daruvaru
Bajs na obljetnici Hrvatske zajednice županija
Cure Iz CEntra otvaraju novu sezonu kupanja u Velikom Grđevcu
Tomislav siguran u Bereku, Predavčani doma zadržali tri boda
U Daruvaru poginuo devetogodišnji dječak
Bjelovarska norijada
FORMULA JE NJEGOV IZBOR: Bjelovarski pobjednik Big Brothera upisao autoškolu
NK Lasta – NK Kamen 0:10
NK BŠK – NK Čazma 0:1
NK Trnski– NK Ivanska 1:1
Nije guslač na krovu, nego pas na krovu
OSIGURAN OPSTANAK: Bjelovarski nogometaši uvjerljivi u Đakovu, kao i Ždralovčani kod kuće
NK MLADOST – NK SLAVIJA 2:0

Pretraži Zvono

48 SATI NA ZVONU

.

BJELOVARČANIN U BIJELOM DRESU: Božić – Dogodine idemo na naslov

.

HNK Rovišće – NK Garić 2:3

.

Bojana Hribljan na konferenciji o obnovi škole u Međurači

.

Dvanaesta županijska smotra malih vokalnih sastava

.

Damir Bajs na Spasovdanskim susretima u Daruvaru

.

Bajs na obljetnici Hrvatske zajednice županija

.

Cure Iz CEntra otvaraju novu sezonu kupanja u Velikom Grđevcu

.

Tomislav siguran u Bereku, Predavčani doma zadržali tri boda

.

U Daruvaru poginuo devetogodišnji dječak

.

Bjelovarska norijada

.

FORMULA JE NJEGOV IZBOR: Bjelovarski pobjednik Big Brothera upisao autoškolu

.

DVIJE VISOKE POBJEDE: Lasta uništena u Gudovcu, Čazma sigurno prva

U Daruvaru poginuo devetogodišnji dječak

»Profesor pedofil« – stvarni zlostavljač djece ili žrtva optužbi bivše partnerice?

Subotnja šetnja Bjelovarom

Bjelovarska norijada

U požaru u Paljevinama izgorjela kuća i radionica

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Što mislite o prijedlogu da se napravi pothodnik kod Gimnazije i Korza?

Da, svakako, to bi smanjilo nepodnošljive gužve na prijelazu.

Ne, bolje most nad cestom, to je jeftinije.

Da, ali samo ako se cesta sasvim ogradi, tako da oni koji su lijeni silaziti ne mogu pretrčavati.

Nepotreban trošak, i ovako se može izdržati dok se ne izumi teleportacija.

A biciklisti? i za njih treba neko rješenje, neće valjda niz stube.

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE