NASLOVNAKOMENTARI

Država se odupire digitalizaciji

NAKON PRVOG REFERENDUMA U NEKOJ ZEMLJI O USVAJANJU ZAJAMČENOG BEZUVJETNOG OPĆEG TEMELJNOG PRIHODA
Država se odupire digitalizaciji

Karakteristično je kako su sve švicarske parlamentarne stranke, one koje čine državu, uoči ovoga referenduma bile protiv temeljnoga prihoda. Svijet razvijenoga kapitalizma brani državne uhljebe koji – po prirodi stvari – tamo ne bi trebali biti? Ne znam što o temeljnom prihodu kaži libertijanci, pasionirani ljubitelji kapitalizma i mrzitelji države, ali znam da je upravo Karl Marx u teorijskim radovima o socijalizmu kao »putu u komunizam« zagovarao postupno odumiranje države. Posve suprotno od njena jačanja sve do totalitarizma.

06.06.2016. PIŠE: Miroslav Ambruš-Kiš FOTO: Swiss Campaign for UBI PREGLEDA: 2332


Švicarci su u referendumu 5. lipnja odbacili prijedlog inicijatora da se uvede institut zajamčenog bezuvjetnog općeg temeljnog prihoda za sve švicarske građane.

Tu ste vijest mogli čuti u nas u vijestima već u 17 sati, kao da se i omjer glasova kreće otprilike 70 prema 30 posto u prilog odbacivanju tog prijedloga. Niste, međutim, čuli da se glasalo o još četiri teme, što je znakovito: o isključivom financiranju cesta iz prodanog goriva, o tome da javne monopolne tvrtke ne smiju poslovati s profitom, o amandmanima na zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji te o amandmanima na savezni zakon o azilu.

One koje u nas zanima politika  svakako bi zanimale i sve preostale teme, jer o njima i sami raspravljamo. Koji su argumenti išli u prilog, a koji su bili protiv pojedinih prijedloga te, najvažnije, kakav im je ishod.

Međutim, svjetske i domaće vijesti su se razgraktale isključivo o ishodu izjašnjavanja o najegzotičnijoj temi: općem temeljno prihodu. Tipično. Temi o kojoj se u najširem pučanstvu najmanje zna, o sukobljenim argumentima, stajalištima i njihovim zagovornicima. O ostalima bismo mogli sami formirati mišljenje već na temelju njihovih parafraziranih tema.

Ipak, mediji su javljali samo o jednom od tih pet pitanja. I o njegovom porazu. Komentari će o fenomu temeljnog prihoda i ishoda u Švicarskoj, dakako, doći poslije.



REFERENDUMI O SVEMU

Najprije činjenice: glasalo se u sva 23 kantona. Odziv je bio 46,3 posto, što je znatno ispod prosjeka. Na primjer, referendum o pet tema iz veljače ove godine privukao je oko 63 posto birača. Općenito, s obzirom da se u Švicarskoj referendumski odlučuje još od 1848. godine, Švicarci su općenarodno izjašnjavanje prigrlili kao svojevrstan nacionalni folklor i na njega rado izlaze, a ne žale potrošenog novca na njih. Tako su u lipnju 2005. Švicarci pristali za pristupanje schengenskom režimu, da bi npr. 2008. imali tri izjašnjavanja, 2009. četiri izjašnjavanja, tri 2010. godine itd.

Ove nedjelje 5. lipnja Švicarci su s gotovo 1,9 milijuna glasova, ili 76,9 posto izašlih na referendum odbacili prijedlog u uvođenju temeljnog prihoda za svakog punoljetnog državljana u iznosu od 2500 franaka mjesečno. U prilog toga instituta budućnosti glasalo je gotovo 570 tisuća, ili 23,1 posto birača.

(Usput, reforma o strožim pravilima za azilante usvojena je većinom od 66,8 posto glasova, odbacili su restrikcije profitabilnosti javnih tvrtki većinom od 67,6 posto, odbacili su preusmjeravanje troškova cestarina u cijenu goriva većinom od 70,8 posto, a usvojili su postupak genetičkog dijagnosticiranja »bebe začete u epruveti« prije njenog usađivanja u tijelo buduće trudnice većinom od 62,4 posto.)

Zanimljiva je pojedinost referenduma što su mediji već u rano poslijepodne imali »odokativnu« informaciju o tome kako teče izjašnjavanje. Kompjuteri su čudo, reklo bi se, kad je u samo vrijeme dok su birališta otvorena bilo moguće saznati za trendove opredjeljivanja! Švicarci su, izgleda, shvatili da im računala to omogućuju, a objavljivanje rezultata, kao činjenice koja se odvija u stvarnom vremenu na birališta može izvući i one koji su neodlučni. S obzirom na za Švicarsku iznimno malu izlaznost u ovom slučaju, čini se da su zagovornici temeljnog prihoda građana položili oružje i prije zatvaranja birališta. No, ta je tehnički napredna epizodica vezana uz ovaj referendum. Napredak – u korištenju novih tehnologija – ne ide preko noći.

KAO ŠTO DANAS SVI IMITIRAJU IKEU…

Eto, za razliku od trendova na drugim područjima, Švicarci su sada odbacili daljnju digitalizaciju svoje države i pripadajuću joj daljnju automatizaciju poslova koji bez teškoća u praksi mogu biti jeftini i u izvedbi besprijekorni. U takvoj bi državi umjesto činovnika koji odobravaju socijalne transfere – i troška koji takva birokratska mašineririja guta –  da to automatski radi računalo. Otprilike tako da iz državnog proračuna svakoga mjesec na račun svakog živog državljanina, bez dodatnih pitanja, dostavi 2500 franaka.

Naravno, u provedbi toga koncepta stradali bi i drugi državni birokrati koji se bave kriterijima i odobravanjem raznih drugih transfera novca, a oni koji su na tome radili ostali bi bez posla. Ali bi bili u istoj ulozi kao i oni koji su »neupošljivi«, kao i oni koji bi rado malo pričekali bolju priliku da se zaposle, umjesto da bez mogućnosti izbora prihvate prvi dostupan posao, makar ga mrzili. Ili da zaposleni strepe od iznenadne lavine otkaza na dobrom poslu, jer im klasična socijalna pomoć ne može biti dovoljna da premoste takav iznenadni udar.

Računala i robotizacija će mnoge ostaviti bez posla, voljenog ili mrskog. Proizvođači automobila danas više ne grade tvornice u zemljama koje obiluju jeftinom radnom snagom i povoljnim uvjetima iznošenja profita na niskim plaćama. Sada robotizirane tvornice automobila grade čim bliže regiji u kojoj ih prodaju. Nekad je Zastava imala 25.000 zaposlenih, danas ih je tamo 2500 i bit će ih u toj proizvodnji za Fiat biti još manje, a proizvodit će još više. Danas Airbus ne proizvodi svoje avione samo u Toulouseu, nego ima tvornice za njihovo sklapanje u Kini i u SAD-u. A dijelove, umjesto cijelih aviona koji mogu preletjeti kupcu bilo gdje na svijetu, dostavljaju onako kako se namještaj dostavlja u skladišta Ikeinih robnih kuća.



ŠTO KAD POČNU OTPUŠTATI STOTINE MILIJUNA KINEZA?

Japan je nekad bio takva zemlja jeftine radne snage i jeftinih proizvoda, ali je vlastitim tehnološkim napretkom koji se isprva temeljio na kopiranju, pa i krađi inovacija, da bi izrastao u industrijsku i tehnološku velesilu. A još 1960. godine Jugoslavija je bila razvijenija od poratnog Japana.

Nema više jeftine japanske elektronike niti jeftinih a pouzdanih japanskih automobila. Ako ste si kupili nekakvu Toyotu, ona je možda izašla s robotizirane tekuće trake u češkom Kolinu, gdje se na istom mjestu sklapaju i Peugeoti i Citroeni. Ako ste poželjeli kupiti neki Suzuki, možda je baš vaš primjerak izašao iz tvornice u Esztergomu, u Mađarskoj, gdje se sklapaju gotovo isti takvi automobili za Fiat. Ako ste pomislili da biste kupili Opelova dizelaša, morali biste znati da je njega pokreće motor koji se gotovo u cijelosti proizvodi u Italiji a podrijetlo mu je iz Alfa Romea. Kad Hrvat ili Indijac kupuju Chevrolet možda im imponira veliki plus na maski hladnjaka, ali će zanemariti da kupuju zapravo korejski Daewoo, koji se sklapa u Rumunjskoj ili u Indiji.

Južna Koreja, koja je po razini industrijaliziranosti još 1980. godine bila ispod razine toga parametra Jugoslavije, prošla je isti put, a Amerikanci koji kupuju Volkswagenove automobile više ih ne dobivaju ni iz Meksika, nego iz nekoliko tvornica u SAD-u. Isto to je s američkim kupcima »europskog« BMW-a koji 8000 zaposlenih također sklapa u tvornici u Južnoj Carolini.

Tajvan je sa svojim neugodnim međunarodnim položajem uglavnom nepriznate države još i prije Koreje također prošao sličnu fazu razvoja. Danas se mnogo toga »ne isplati« proizvoditi na otoku, nego proizvodnja gotovo sve elektronike preseljena u kontinentalnu Kinu. No, ni Kina više neće dugo biti zemlja s neizmjernim resursom jeftine radne snage koja će u neljudskim uvjetima za druge jeftino sklapati visokotehnološke proizvode. Kineski elektronički div Foxconn, koji proizvodi za Apple, Blackberry, Microsoftove igraće konzole, Nintendo, Nokiju i Sony od jeseni će od svojih 1,3 milijuna zaposlenih otpustiti 60.000. I u budućnosti će ih imati sve manje, jer je samo pitanje kojim će se tempom robotička proizvodnja minijaturizirati. Kud će sa svim tim otpuštenim Kinezima?

PREŽIVJELI SMO VEĆ SLIČNE PREOBRAZBE

Sjećam se kako se događala preobrazba u tiskarstvu poduprta računalima, kada je preko noći jedna osoba za računalom mogla zamijeniti po 40 ljudi u smjeni u montaži velike tiskare. Slično se događa i s arhitektonskim i drugim projektantskim uredima gdje stotine projektanata zamjenjuju pojedinci za računalima. Dovoljno im je da priključe printer, svojevrsnog robota velikoga formata, pa da nacrt postane zgrada. Stvar je u robotici koja nije hit za jedno ljeto.

Softverski roboti danas upravljaju npr. složenim sustavom kao što su tokijske podzemne željeznice koje već neko vrijeme besprijekorno voze bez strojovođa. Uskoro će tako i vlakovi, pa i automobili. Dakle, strojevi neće zamjenjivati samo fizičke repetitivne poslove, nego i nazovi onih bijelih kuta. Kud će sa svim tim ljudima?

Nema druge, dogodit će se to u ovom stoljeću, najprije tu i tamo, da bi postalo opće pravilo. Jer drukčije neće ići bez napetosti, sukoba i destrukcije. Ni oni koji danas na temelju vlasništva nad strojevima otpuštaju mase ljudi, a zgrću bogatstva, neće imati drugoga izbora nego da ga podijele. Najproduktivnija civilizacija u povijesti koja upravo prelazi iz strojno-industrijske ere proizvodnje dobara jednostavno nema drugoga izbora nego da završi u robotiziranoj. I da se dobra civilizacijskog napretka podijele među ljudima, jer će zgrtanje dobara na jednoj strani jednostavno nema budućnosti. Temeljni prihod je znak kakva je promjena jedina moguća. Pokusi pokazuju da je izvediva i korisna jednako kao u bogatim, tako i u siromašnim zemljama.

DRŽAVA BRANILA SEBE, A NE POTREBE NARODA

Karakteristično je kako su sve švicarske parlamentarne stranke, one koje čine državu, uoči ovoga referenduma bile protiv temeljnoga prihoda. Svijet razvijenoga kapitalizma brani državne uhljebe koji – po prirodi stvari – tamo ne bi trebali biti? Ne znam što o temeljnom prihodu kaži libertijanci, pasionirani ljubitelji kapitalizma i mrzitelji države, ali znam da je upravo Karl Marx u teorijskim radovima o socijalizmu kao »putu u komunizam« zagovarao postupno odumiranje države. Posve suprotno od njena jačanja sve do totalitarizma.

Kako god bilo, ovaj je švicarski referendum povijestan, što mediji ne ističu, ali je karakteristično da objavljuju jedino o toj i samo o toj temi. On je svoje učinio, napravio je još jedan veliki korak da se te ideje nastave ozbiljno razmatrati.

Ništa manje povijestan neće biti onaj koji bude prvi prošao. Hoće li to biti u Finskoj, gdje se već eksperimentira na državnoj razini, u Velikoj Britaniji, gdje je temeljni dohodak sve uvjerljiviji program laburista, u Kanadi… to ćemo tek vidjeti. To jest, oni koji to dožive.





Tagovi: zajamčeni bezuvjetni opći temeljni prihod, ubi, referendum, švicarska

Mi smo odavno započeli reformu školstva

Ela Jelić najbolja kadetkinja turnira na kojem se borilo 800 boraca

Anja Popović donijela srebro iz Belgije

Prvo ekipno mjesto mlađih kadetkinja Omege

Napredak Bjelovara u 20 jasnih koraka

U križevačkom Soul cafeu legenda gypsy swinga Stochelo Rosenberg!

Zaljubičastio se i Bjelovar

Žutim buketima protiv bolesti koja kosi žene

Tri stoljeća u Svetinju hodočaste po navodno čudesno ljekovitu vodu

VELIKO TROJSTVO - super povoljno

ponuda kredita u 72 sata

KREDITI I POZAJMICE

Brzo kredita za sve bez stresa

Hosting ponudu posebno ozbiljan u Francuskoj

Auto sletio s ceste, jedna osoba poginula, druga u bolnici

Vatrogasni kamion u odlasku na intervenciju završio u grabi

Nagazio bremzu, a drek se rasuo po cesti

09.04.2017.ZELENA BLAGA BILOGORE

Nakon što se pronio glas da će aktualni gradonačelnik Antun Korušec na sljedećim lokalnim izborima poduprijeti HDZ-ova kandidata Antu Topalovića, odlučite se koji vam je aspirant za gradonačelnika najvjerodostojniji!

Dario Hrebak

Stipe Šola

Ante Topalović

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

Zazvoni!

Pošalji nam vijest ili najavu. Javi što se događa!



IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO