NASLOVNANA SVA ZVONAZNANOST I TEHNO

Sto godina velikana znanosti i književnosti

2017. ODISEJA STOTE OBLJETNICE
Sto godina velikana znanosti i književnosti

Na današnji dan 1917. u Mineheadu u Somersetu rodio se sir Arthur Charles Clarke, velikan koji je budućnost ne samo zamišljao u svojim romanima, nego ju je i stvarao svojim znanstvenim radom

16.12.2017. PIŠE: Marko Fančović FOTO: Internet PREGLEDA: 700


Kad je u noći 19. ožujka 2008. u Colombu na Sri Lanki u devedesetoj godini preminuo sir Arthur Clarke, svijet je obišla vijest o smrti velikana znanosti i znanstvene fantastike, ali prije toga prvi koji su doznali za njegovu smrt bili su ljudi iz Transplantacijskog centra Sri Lanke; i pored poodmaklih godina i bolesti, Arthur Clarke sačuvao je dobar vid, te je oporučno ostavio svoje rožnice za presađivanje nekome kome trebaju da ne bi oslijepio. A ta činjenica govori mnogo o sir Athuru, o njegovom načinu razmišljanja i odnosu prema svijetu u životu.

Inteligentni mladić iz ne baš dobrostojeće obitelji od malena se zaljubio u znanost, ali i u znanstvenu fantastiku koja je bila najjeftinija zabava; rabljeni primjerci američkih znanstvenofantastičnih časopisa su kao stari papri korišteni za balast na trgovačkim brodovima, i nakon iskrcavanja tereta bili prodavani budzašto i svatko ih je mogao priuštiti. To je stvorilo cijelu generaciju sjajnih britanskih pisaca znanstvene fantastike, a najblistaviji od njih bio je upravo Arthur C. Clarke.



Bistri mladić volio je znanost, ali nije imao novaca za školovanje. Tu situaciju promijenio je Drugi svjetski rat, u kojem je služio u RAF-u kao radarski specijalist i bio dio ekipe koja je konstruirala radar za nožno slijetanje aviona. Taj izum nije stigao biti korišten u ratu, ali se tijekom Hladnog rata pokazao ključnim za zračni most kojim je razbijena opsada Zapadnog Berlina kad su avioni bili jedini način da se dopre do zapadne enklave u teritoriji istočnog bloka.

S veteranskom stipendijom Clarke je nakon rata upisao matematiku i fiziku na King's College u Londonu i završio s najvišim ocjenama. Bio je u dva, mandata predsjednik Britanskog Interplanetarnog društva i napisao više knjiga popularne znanosti, a usporedo s njima počeo je objavljivati i znanstvenofantastične priče po časopisima. On nije bio izvorni tvorac ideje o satelitima u geostacionarnoj orbiti kao komunikacijskim relejima, ali je toliko uporno gurao i promovirao tu ideju da se onaj sloj orbite u kojem se nalaze sateliti, što omogućava komunikaciju širom svijeta i recimo izravan prijenos nogometne utakmice iz Južne Amerike za Europu, danas po njemu zove »Clarkeov pojas«.



Svojim pričama a kasnije i romanima postao je jedan od najčitanijih i najpopularnijih pisaca u »zlatnom dobu« znanstvene fantastike od četrdesetih i šezdesetih, dio »Velike trojke« najznačajnijih ZF-pisaca s Isaacom Asimovim i Robertom Heinleinom, čovjek čija su djela i dan-danas čitana i utjecajna, višestruki osvajač najviših znanstvenofantastičnih nagrada poput Huga i Nebule, Pamte se njegove nezaboravne kratke priče poput »Zvijezde«, »Devet milijardi Božjih imena«, »Smrti i senatora" i mnoge druge, te romani kao što su "Sastanak s Ramom", "Matica zemlja", "Rajski vodoskoci«; sa Stanleyem Kubrickom je surađivao na scenariju i romanu za legendarnu »2001. Odiseju u svemiru«, kultni film nastao razradom ideje iz njegove kratke priče »Čuvar«. Clarke je rekao da je to djelo nastalo zahvaljujući činjenici da, iako izvrstan matematičar, nikad nije naučio igrati šah; sir Arthur je za sebe priznavao da ima nezgodnu ćud i teško podnosi poraze, i da ga je izvrsni šahist Kubrick, koji je u mladosti zarađivao igrajući šah za novac u njujorškom Central Parku, poznatom okupljalištu amaterskih i poluprofesionalnih šahista, pobijedio, toliko bi se naljutio da bi prekinuo suradnju. Zahvaljujući upravo nezgodnoj Clarkeovoj ćudi imamo mnoge njegove knjige poput »Misterija svijeta«; kao mlad Clarke je nasjeo na jednu podvalu o letećim tanjurima, i to što je ispao naivan ga je toliko razljutilo da je dio svog života i rada posvetio opisivanju nerazjašnjenih pojava i znanstvenom raskrinkavanju lažnih misterija koje su se oko tih pojava isplele.



Bio je veliki ljubitelj mora, podmorja i ronjenja, zbog čega se preselio na Sri Lanku da bi tamo ronio. Svoju je homoseksualnost, koje je tad bila još zabranjena zakonom, pokušao u pedesetima prikriti kratkotrajnim fiktivnim brakom s jednom ljubiteljicom ronjenja, ali je tek na Sri Lanki upoznao ljubav svog života i tamo našao drugi dom. Kad je njegov dragi poginuo u motociklističkoj nesreći, ostao je živjeti s njegovom obitelji, i svojim novcem iškolovao njegove nećake. Postao je tamošnji državljanin, a vlada mu je dodijelila najvišu počast, naslov Srilankabhimanya, Ponos Sri Lanke. Danas na tom otoku djeluje istraživački centar »Instutut za moderne tehnologije Arthur C. Clarke«. Kad je zbog dječje paralize preboljene u djetinjstvu Clarke bio prikovan za invalidsku stolicu, ronjenje i more ostali su mu mogućnost slobodnog kretanja, i pod vodom je provodio toliko vremena da je IBM za njega izradio posebnu vodonepropusnu tipkovnicu da bi u moru mogao pisati.



Britanska kraljica vitezom ga je, za književne zasluge, proglasila 1998., ali je na njegov zahtjev imenovan sirom tek 2000. Naime, jedan škotski tabloid iskoristio je činjenicu što Clarke zbog svoje homoseksualnosti još iz vremena kad je bila zabranjena izbjegava govoriti o svom osobnom životu, te je objavio lažnu tvrdnju da je on pedofil i seksualni predator koji po Sri Lanki ganja mlade dječake. Sir Athur se razbjesnio i na njegov zahtjev potegnuta je detaljna istraga o njegovom privatnom i seksualnom životu. Nakon završene istrage prihvatio je naslov, a tabloid je sudskim putem bio prisiljen platiti masnu odštetu.

Pod stare dane sir Arthur bio je još uvijek autor i koautor brojnih znanstvenofantastičnih i znanstveno-popularnih knjiga, često dajući samo glavu ideju i prepuštajući mlađim piscima (koje je uredno potpisivao kao koautore) da obave veći dio posla. Zadržao je bistar um sve do devedesete, i život je okončao u krugu svoje nove obitelji na Sri Lanki, koju je zavolio kao i rodnu Englesku. I ona njega – čak i u krvavim etničkim sukobima između Tamila i Sinhaleza, i jedni i drugi su sir Arthurovu kuću zaobilazili i prema njemu se odnosili s poštovanjem.

Kao što je i sam priznavao, imao je pomalo neugodan karakter, recimo bio je zakleti antialkoholičar koji zabranjivao da se u njegovoj prisutnosti pije alkohol; njegovi britanski prijatelji sjećaju se muka koje su trpili kad im je prikazivao svoje bezbrojne ronilačke filmove snimljene pod vodom, a morali su ih gledati »na suho«, sa samo sokom od naranče za okrjepu. Bio je vrlo autoritativan i pun sebe. Ali, to što je jedan sir Arthur C. Clarke bio pun sebe nije mu nimalo za zamjeriti – ako ćemo pravo, Arthur Clarke bio je sebe pun? Pa imao je koga i biti.





Tagovi: sir arthur charles clarke, znanost, književnost, znanstvena fantastika

Znanost na zabavan način

U Bjelovaru održana Konferencija »Obrazovanje – inovativnost – poduzetništvo«

Spontanost me dovela tu gdje jesam

Šalković duhovito priznao da je sinoć prvi put čuo svoje djelo koje je dovršio prije 14 godina

Što je klasik?

KK Bjelovar – KK Cibona 81:137

Župan Bajs sastao se s novom predstojnicom Ureda državne uprave

Gradonačelnik Hrebak i zamjenik Brajdić sastali se s predstavnicima MO

Anja Stanković: »Djecu učim da razumiju i filtriraju informacije kojih ima sve više«

BRZE KREDIT i POZAJMICE.

Ponuda za zajam Posuditi od 2.000 eura do 90.000.000

Ponuda kredita 100 od garancija bez ikakvih problema

Ponuda kredita 100 od garancija bez ikakvih problema

Ponuda kredita 100 od garancija bez ikakvih problema

U naletu automobila smrtno stradao biciklist

Jeste li vidjeli sudar u ponedjeljak na križanju Bakačeve i Frankopanske?

Subotnja šetnja Bjelovarom

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO