Sto godina velikana znanosti i književnosti

NASLOVNANA SVA ZVONAZNANOST I TEHNO

FOTO: Internet

2017. ODISEJA STOTE OBLJETNICE

Sto godina velikana znanosti i književnosti

Na današnji dan 1917. u Mineheadu u Somersetu rodio se sir Arthur Charles Clarke, velikan koji je budućnost ne samo zamišljao u svojim romanima, nego ju je i stvarao svojim znanstvenim radom

16.12.2017. 15:04 | Marko Fančović PREGLEDA: 986

Kad je u noći 19. ožujka 2008. u Colombu na Sri Lanki u devedesetoj godini preminuo sir Arthur Clarke, svijet je obišla vijest o smrti velikana znanosti i znanstvene fantastike, ali prije toga prvi koji su doznali za njegovu smrt bili su ljudi iz Transplantacijskog centra Sri Lanke; i pored poodmaklih godina i bolesti, Arthur Clarke sačuvao je dobar vid, te je oporučno ostavio svoje rožnice za presađivanje nekome kome trebaju da ne bi oslijepio. A ta činjenica govori mnogo o sir Athuru, o njegovom načinu razmišljanja i odnosu prema svijetu u životu.

Inteligentni mladić iz ne baš dobrostojeće obitelji od malena se zaljubio u znanost, ali i u znanstvenu fantastiku koja je bila najjeftinija zabava; rabljeni primjerci američkih znanstvenofantastičnih časopisa su kao stari papri korišteni za balast na trgovačkim brodovima, i nakon iskrcavanja tereta bili prodavani budzašto i svatko ih je mogao priuštiti. To je stvorilo cijelu generaciju sjajnih britanskih pisaca znanstvene fantastike, a najblistaviji od njih bio je upravo Arthur C. Clarke.



Bistri mladić volio je znanost, ali nije imao novaca za školovanje. Tu situaciju promijenio je Drugi svjetski rat, u kojem je služio u RAF-u kao radarski specijalist i bio dio ekipe koja je konstruirala radar za nožno slijetanje aviona. Taj izum nije stigao biti korišten u ratu, ali se tijekom Hladnog rata pokazao ključnim za zračni most kojim je razbijena opsada Zapadnog Berlina kad su avioni bili jedini način da se dopre do zapadne enklave u teritoriji istočnog bloka.

S veteranskom stipendijom Clarke je nakon rata upisao matematiku i fiziku na King's College u Londonu i završio s najvišim ocjenama. Bio je u dva, mandata predsjednik Britanskog Interplanetarnog društva i napisao više knjiga popularne znanosti, a usporedo s njima počeo je objavljivati i znanstvenofantastične priče po časopisima. On nije bio izvorni tvorac ideje o satelitima u geostacionarnoj orbiti kao komunikacijskim relejima, ali je toliko uporno gurao i promovirao tu ideju da se onaj sloj orbite u kojem se nalaze sateliti, što omogućava komunikaciju širom svijeta i recimo izravan prijenos nogometne utakmice iz Južne Amerike za Europu, danas po njemu zove »Clarkeov pojas«.



Svojim pričama a kasnije i romanima postao je jedan od najčitanijih i najpopularnijih pisaca u »zlatnom dobu« znanstvene fantastike od četrdesetih i šezdesetih, dio »Velike trojke« najznačajnijih ZF-pisaca s Isaacom Asimovim i Robertom Heinleinom, čovjek čija su djela i dan-danas čitana i utjecajna, višestruki osvajač najviših znanstvenofantastičnih nagrada poput Huga i Nebule, Pamte se njegove nezaboravne kratke priče poput »Zvijezde«, »Devet milijardi Božjih imena«, »Smrti i senatora" i mnoge druge, te romani kao što su "Sastanak s Ramom", "Matica zemlja", "Rajski vodoskoci«; sa Stanleyem Kubrickom je surađivao na scenariju i romanu za legendarnu »2001. Odiseju u svemiru«, kultni film nastao razradom ideje iz njegove kratke priče »Čuvar«. Clarke je rekao da je to djelo nastalo zahvaljujući činjenici da, iako izvrstan matematičar, nikad nije naučio igrati šah; sir Arthur je za sebe priznavao da ima nezgodnu ćud i teško podnosi poraze, i da ga je izvrsni šahist Kubrick, koji je u mladosti zarađivao igrajući šah za novac u njujorškom Central Parku, poznatom okupljalištu amaterskih i poluprofesionalnih šahista, pobijedio, toliko bi se naljutio da bi prekinuo suradnju. Zahvaljujući upravo nezgodnoj Clarkeovoj ćudi imamo mnoge njegove knjige poput »Misterija svijeta«; kao mlad Clarke je nasjeo na jednu podvalu o letećim tanjurima, i to što je ispao naivan ga je toliko razljutilo da je dio svog života i rada posvetio opisivanju nerazjašnjenih pojava i znanstvenom raskrinkavanju lažnih misterija koje su se oko tih pojava isplele.



Bio je veliki ljubitelj mora, podmorja i ronjenja, zbog čega se preselio na Sri Lanku da bi tamo ronio. Svoju je homoseksualnost, koje je tad bila još zabranjena zakonom, pokušao u pedesetima prikriti kratkotrajnim fiktivnim brakom s jednom ljubiteljicom ronjenja, ali je tek na Sri Lanki upoznao ljubav svog života i tamo našao drugi dom. Kad je njegov dragi poginuo u motociklističkoj nesreći, ostao je živjeti s njegovom obitelji, i svojim novcem iškolovao njegove nećake. Postao je tamošnji državljanin, a vlada mu je dodijelila najvišu počast, naslov Srilankabhimanya, Ponos Sri Lanke. Danas na tom otoku djeluje istraživački centar »Instutut za moderne tehnologije Arthur C. Clarke«. Kad je zbog dječje paralize preboljene u djetinjstvu Clarke bio prikovan za invalidsku stolicu, ronjenje i more ostali su mu mogućnost slobodnog kretanja, i pod vodom je provodio toliko vremena da je IBM za njega izradio posebnu vodonepropusnu tipkovnicu da bi u moru mogao pisati.



Britanska kraljica vitezom ga je, za književne zasluge, proglasila 1998., ali je na njegov zahtjev imenovan sirom tek 2000. Naime, jedan škotski tabloid iskoristio je činjenicu što Clarke zbog svoje homoseksualnosti još iz vremena kad je bila zabranjena izbjegava govoriti o svom osobnom životu, te je objavio lažnu tvrdnju da je on pedofil i seksualni predator koji po Sri Lanki ganja mlade dječake. Sir Athur se razbjesnio i na njegov zahtjev potegnuta je detaljna istraga o njegovom privatnom i seksualnom životu. Nakon završene istrage prihvatio je naslov, a tabloid je sudskim putem bio prisiljen platiti masnu odštetu.

Pod stare dane sir Arthur bio je još uvijek autor i koautor brojnih znanstvenofantastičnih i znanstveno-popularnih knjiga, često dajući samo glavu ideju i prepuštajući mlađim piscima (koje je uredno potpisivao kao koautore) da obave veći dio posla. Zadržao je bistar um sve do devedesete, i život je okončao u krugu svoje nove obitelji na Sri Lanki, koju je zavolio kao i rodnu Englesku. I ona njega – čak i u krvavim etničkim sukobima između Tamila i Sinhaleza, i jedni i drugi su sir Arthurovu kuću zaobilazili i prema njemu se odnosili s poštovanjem.

Kao što je i sam priznavao, imao je pomalo neugodan karakter, recimo bio je zakleti antialkoholičar koji zabranjivao da se u njegovoj prisutnosti pije alkohol; njegovi britanski prijatelji sjećaju se muka koje su trpili kad im je prikazivao svoje bezbrojne ronilačke filmove snimljene pod vodom, a morali su ih gledati »na suho«, sa samo sokom od naranče za okrjepu. Bio je vrlo autoritativan i pun sebe. Ali, to što je jedan sir Arthur C. Clarke bio pun sebe nije mu nimalo za zamjeriti – ako ćemo pravo, Arthur Clarke bio je sebe pun? Pa imao je koga i biti.






Tagovi: sir arthur charles clarke, znanost, književnost, znanstvena fantastika

Biologija + kemija + geografija = Bjelovarski festival znanosti
Znanost na zabavan način
U Bjelovaru održana Konferencija »Obrazovanje – inovativnost – poduzetništvo«
Kulturni tulum »za po doma« u knjižnici u Čazmi
Spontanost me dovela tu gdje jesam
Šalković duhovito priznao da je sinoć prvi put čuo svoje djelo koje je dovršio prije 14 godina
Što je klasik?
Trojac koji to zapravo i nije
Kako je Usrula LeGuin naučila indijansku mitologiju
Bajs u novoj ljekarni u Garešnici
Župan Bajs obišao radove na daruvarskoj Glazbenoj školi
Pošalji mi sliku
Miroslav Škoro u Čazmi
IPAK »SAMO« SREBRNI: Rajkovićevi »Daruvarčani« pali u finalu
Nedjelja u Termalnom vodenom parku Aquae Balissae Daruvar
Nedjelja na grđevačkim bazenima
Željko Bebek u Čazmi
Hrvatska u finalu – ali ovaj put ne s Francuzima!
Bazeni su tu, voda je tu – odite i okupajte se
Dva kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije su ispala iz međužupanijske, ali se jedan popeo u nju
Kreću pripreme županijskih ligaša
Opća opasnost u Čazmi
Na Gradskom vijeću jednoglasno usvojena pomoć za nabavu osnovnoškolskih udžbenika
Prije 49 godina, jedan mali a tako bitan korak
Tako je navijao Bjelovar!
NA RIBNJAKU U LUGU: Ogromni som ulovljen priborom za smuđa
Ni župan ni predsjednica Županijske skupštine nisu pozvani u Čazmu
Krešo snimaj!

Pretraži Zvono

48 SATI NA ZVONU

.

Bajs u novoj ljekarni u Garešnici

.

Župan Bajs obišao radove na daruvarskoj Glazbenoj školi

.

Pošalji mi sliku

.

Miroslav Škoro u Čazmi

.

IPAK »SAMO« SREBRNI: Rajkovićevi »Daruvarčani« pali u finalu

.

Nedjelja u Termalnom vodenom parku Aquae Balissae Daruvar

.

Nedjelja na grđevačkim bazenima

.

Željko Bebek u Čazmi

.

Hrvatska u finalu – ali ovaj put ne s Francuzima!

.

Opća opasnost u Čazmi

Traži se mladić koji je prošli tjedan oskvrnuo grobove

Nedjelja na grđevačkim bazenima

NA RIBNJAKU U LUGU: Ogromni som ulovljen priborom za smuđa

TOMINAC NA TRIBINAMA STADIONA LUŽNJIKI: Ugostit ćemo naše svjetske viceprvake na Logoru

Krešo snimaj!

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Kako komentirate slab odaziv na rad za opće dobro?

Svaki početak je težak, vidjet ćemo do kraja godine.

Bespotrebno cimaju ljude, nije njima lako.

Treba ukinuti socijalnu pomoć.

Ma svi znaju da oni ustvari rade na crno, samo smo se dosad pravili ludi, a sad je jasno.

Tko ima opravdanje u redu, a ostalima koji nisu došli prestati plaćati.

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE