Samo djeca zaslužuju sve

NASLOVNAKULTURNO ZVONOKULTURA

FOTO: Zvono

KAKO SAM RADIO MONOGRAFIJU CENTAR RUDOLF STEINER – NAŠIH PRVIH POLJA STOLJEĆA

Samo djeca zaslužuju sve

11.12.2017. 19:19 | Mato Pejić PREGLEDA: 1052

DARUVAR Daruvarski Centar Rudolf Steiner, koji odgaja i obrazuje djecu i mladež s teškoćama u razvoju, proslavio je prošlog petka 8. prosinca 50 godina rada. Okrugao polustoljetni jubilej obilježen je lijepom svečanošću koja je privukla golem broj uzvanika, kako kolega iz socijalne i prosvjetne branše, tako i suradnika, prijatelja, uglednika iz gospodarskog, političkog i društvenog života grada i kraja, te likovne umjetnike koji su uzeli učešća u također jubilarnoj, 25. koloniji, prepoznatljivom događaju, koji je ime ove daruvarske socijalne ustanove ponio diljem zemlje. Uz kulturno umjetnički program štićenika Centra i učenika Glazbene škole, podjelu priznanja zaposlenicima koji su u ustanovi proveli tri desetljeća i više, te zahvalnica suradnicima i dobročiniteljima, i uz otvaranje likovne kolonije s izložbom slika nastalih na prethodnoj, predstavljena je i moja knjiga Centar Rudolf Steiner – Naših prvih pola stoljeća, monografija o povijesti ustanove.



– Sada, kada je ovo izdanje ugledalo svjetlo dana, kada je sve gotovo, i kad se svi možemo uvjeriti da je dosta dobro ispalo, mogu samo reći da sam sretan što am bio dio toga lijepog projekta, koji će za ovu i slijedeće generacije sačuvati svjedočanstvo o prvih pola stoljeća daruvarskog Centra Rudolf Steiner. I zahvaliti svim ljudima u Centru, svim bivšim ravnateljicama i ravnatelju, koji su spremno pomogli u kompletiranju slike o pedeset godina ustanove, svim zaposlenicima koji su sa mnom i s vama podijelili svoja sjećanja na dane provedene među ovom krasnom djecom, a naročito ravnateljici Silviji Kancijan i tajnici Nikolini Mijoč, koje su me ne samo nagovorile da se prihvatim ovog posla, nego i cijelo vrijeme bodrile i pružale dragocjenu logističku pomoć – rekao sam na početku predstavljanja knjige na svečanosti.



A kako je monografija zapravo nastala?

Kada me je prije nekih šest mjeseci ravnateljica Centra Silvija Kancijan pozvala i ponudila da napišem knjigu koju bi Centar htio izdati o svom okruglom rođendanu, bio sam iznimno polaskan, ali sam se i prepao toga prijedloga, jer sam znao da je zadaća više nego delikatna, budući da je – ne znam kako da to kažem – riječ o ustanovi koja je kroz cijeli svoj podugačak dosadašnji život patila od viška tapšanja po ramenu i manjka iskrenog razumijevanja. Koja je, kako je primijetio i jedan od bivših ravnatelja Miroslav Farkaš bila svojevrsna bolnica na kraju grada, smještena je dakle, na periferiju, daleko od tokova gradskih zbivanja, pa bogme i od pažnje sugrađana. Danas bi (barem si tako tepamo) bilo drugačije, ali trebalo je pregurati dugih pedeset godina ignoriranja i guranja u zapećak. Zato svima koji su nosili taj križ, svim nastavnicima, odgajateljima,pedagozima, socijalnim radnicima, defektolozima, logopedima, i svom ostalom osoblju, jer u ustanovi koja pruža smještaj i prehranu od iznimne su važnosti, a u jednom periodu života ustanove, ono ratnom, i od ključne, bile kuharice i spremačice, treba odati veliko priznanje. Još veće priznanje ide na adresu djece, učenika i štićenika Centra, te osjetljive populacije, koja trebaju svu brigu i ljubav ovoga svijeta, jer – kako je jednom zapisano u tekstu o likovnoj koloniji koja na njih djeluje tako terapeutski »za djecu ništa nije predobro i jedino djeca zaslužuju sve«.

Ovom knjigom sam to i pokušao, a čini se i uspio.



Što je u njoj?

Nešto više od polovice od ukupno 104 stranice knjige posvećeno je pregledu povijesti ustanove, od 1967. godine, kada je početkom prosinca u sklopu češke osnovne škole Jana Amosa Komenskog počela raditi Specijalna škola Daruvar, preko osamostaljenja, mukotrpnog spajanja kraja s krajem, požara koji je poništio sav napredak ostvaren u prva dva desetljeća postojanja, dugotrajnu i tešku gradnju novog objekta na novoj lokaciji, rat koji je osujetio slavlje useljenja u novu školu, i poslijeratno traženje novog sadržaja rada ustanove, koja je danas – u skladu sa suvremenim trendovima – sve manje odgojno-obrazovna, a sve više socijalna.



Onda je tu posebno poglavlje posvećeno Likovnoj koloniji, koja zauzima i posebno mjesto u povijesti Centra i nerazdvojni mu je suputnik točno kroz polovicu života. Slijede stranice na kojima predstavljamo Centar danas – tko je on i što je, što i kako radi, pa one posvećene zaposlenicima Centra – njihovim sjećanjima i albumima fotografija i – na kraju, par zanimljivosti o gradu u kojem ustanova djeluje, o češkoj školi u kojoj je započela svoj polustoljetni put, udruzi Korak dalje s kojom usko surađuje i o njezinu titularu Rudolfu Steineru.



Ta likovna kolonija, da iskoristim priliku da na to skrenem malo pozornosti, višestruko je posebna – utemeljena je u vrijeme ravnateljica Radojke Valdgoni i praktično u ratnoj zoni, u siječnju 1993. godine, kada je doduše rat formalno bio završen, ali su po obodima grada još padale granate, a u Daruvar se ulazilo kroz check point zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda, takozvanih plavih kaciga. A, kako je naglasio jedan od osnivača, slikar Ante Živković Fošar, jedna je od najstarijih i najdugovječnijih u velikom mnoštvu hrvatskih kolonija.



Što se rada na monografiji tiče, dugo mi je trebalo dok dođem do forme, koju bih smatrao podesnom za to izdanje, a kad je složen kostur konstrukcije, ostalo je bila tehnika. A kad su oni kojih se pita rekli da je to dobro, olakšanje je bilo posvemašnje. Dosta se toga promijenilo kada je počeo grafički prijelom knjige, koji je radila Vlatka Daněk, jer su njezine dizajnerske ideje otvorile neke nove ladice u kojima su čučala korisna rješenja, i sve tako.

U Daruvarskoj tiskari imali smo dobrog suradnika u Mateju Turbiću, tekst je lektorirala Ksenija Čubrilović, a korigirao Željko Podsednik. Velika im hvala.



Ovakva knjiga, koja o okruglom jubileju bilježi povijest jedne važne ustanove, ne bi trebala biti samo almanah koji će sadašnje i bivše radnike Centra podsjećati na lijepe dane povedene u njemu, niti komad koji će se elegantnim hrptom dobro uklopiti u policu s drugim knjigama; ona bi trebala biti dokument vremena, riznica informacija o povijesti škole, doma i centra, značajan izvor podataka za sve buduće istraživače povijesti daruvarskog školstva i socijalne skrbi. Vjerujem i nadam se da to ova knjiga uistinu jeste.

Mato Pejić


















Tagovi: centar rudolf steiner, daruvar, mato pejić, monografija, maših prvih polja stoljeća

Bajs u Daruvaru na potpisivanju ugovora o obnovi Glazbene škole
POSLJEDNJE KOLO: Prvak se popiknuo u Dragancu, BŠK izbio u »gornji dom«
Župan Bajs obišao radove na daruvarskom Domu zdravlja
NI SA 6 POBJEDA IH NE BI STIGLI: Kolo prije kraja Čazma primila pehar i proslavila osvajanje prvenstva
U PROSJEKU 4 GOLA PO UTAKMICI: Čazma i Lasta uvjerljive u gostima, gostujuća pobjeda i za Kamen
Bilo učvrstio drugo mjesto, Lasta izmakla iz zone ispadanja
NIJE ZA PIĆE: U Daruvaru mutna voda iz pipa
Damir Bajs na Spasovdanskim susretima u Daruvaru
U Daruvaru poginuo devetogodišnji dječak
DVIJE VISOKE POBJEDE: Lasta uništena u Gudovcu, Čazma sigurno prva
RATOBORNO KOLO U KOJEM NIJE BILO REMIJA: Tri pobjede domaćina, četiri gostiju
Daruvarska klapska večer oduševila zaljubljenike u klapsku pjesmu
Turneja radosti Plazma održana u Daruvaru
Tri pobjede gostiju i samo jedan remi
Šest klapa za proslavu Dana grada Daruvara
PRVOMAJSKI GOSTI SVLADALI DOMAĆINE: Uvjerljiva Čazma i domaća katastrofa za Bilo
42 GOLA U JEDNOM KOLU: Čazma uništila Lastu, u Gudovcu, Bilogorac zabio dva više od Ribara
Daruvar je opet bio glavni grad zvjezdoznanstva
KOLO DOMAĆIH POBJEDA: Bilo uvjerljiv protiv Draganca, BŠK-u minimalna pobjeda protiv Trnskog
U 7 UTAKMICA 31 GOL: Bilo zadržao korak iza Čazme, Lasta i Bilogorac remizirali kod kuće
Jedna osoba poginula u slijetanju automobila s ceste
Višnja Pevec vraća se u uši slušatelja
Veslači kod župana Bajsa
Vrlo slab odaziv na poziv na rad za opće dobro
BJELOVARSKI NAVIJAČI U AKCIJI: U centru proslavili pobjedu nad nogometnom velesilom
Župan Bajs na Info-danu u Obrtničkoj komori
Župan Bajs proglasio elementarnu nepogodu za općinu Dežanovac
Bjelovarsko kulturno ljeto
Dokumentarni film o bjelovarskim braniteljima dogodine na Dan Grada
Bjelovarski Česi ispekli najbolje palačinke od krumpira
Bajs obišao radove na područnoj školi u Međurači
Zbog previsokih cijena goriva vozači ponovo zaustavili automobile
ALL STAR: Među odabranim igračima i trojica iz bjelovarskog KK Vedi
U subotu u Galovcu održan jahački seminar istaknute engleske trenerice
MOJA PATROLA: Aplikacija koja upozorava na policijske prometne ophodnje i radare
Novi album Nebojše Buhina predstavljen u Kulturnom i multimedijskom centru
Bojana Hribljan na potpisivanju ugovora za radove na obnovi škole u Predavcu
I župan Damir Bajs podržao program STEM
Bajs otvorio novoasfaltiranu cestu u Srijedskoj

Pretraži Zvono

48 SATI NA ZVONU

.

Jedna osoba poginula u slijetanju automobila s ceste

.

Višnja Pevec vraća se u uši slušatelja

.

Veslači kod župana Bajsa

.

Vrlo slab odaziv na poziv na rad za opće dobro

.

BJELOVARSKI NAVIJAČI U AKCIJI: U centru proslavili pobjedu nad nogometnom velesilom

.

Bajs u Daruvaru na potpisivanju ugovora o obnovi Glazbene škole

.

Župan Bajs na Info-danu u Obrtničkoj komori

.

Župan Bajs proglasio elementarnu nepogodu za općinu Dežanovac

.

Bjelovarsko kulturno ljeto

Halid Bešlić na Terezijani

Zbog previsokih cijena goriva vozači ponovo zaustavili automobile

Tekst o uvjetima rada na bjelovarskoj pedijatriji

Jedna osoba poginula u slijetanju automobila s ceste

Učiteljice na Terezijani

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Kako komentirate slab odaziv na rad za opće dobro?

Svaki početak je težak, vidjet ćemo do kraja godine.

Bespotrebno cimaju ljude, nije njima lako.

Treba ukinuti socijalnu pomoć.

Ma svi znaju da oni ustvari rade na crno, samo smo se dosad pravili ludi, a sad je jasno.

Tko ima opravdanje u redu, a ostalima koji nisu došli prestati plaćati.

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE