Kako smo postali klizački grad

NASLOVNAOSOBA TJEDNA

FOTO: Štefan Brajković

ANA FUTAĆ, VODITELJICA BJELOVARSKE ŠKOLE KLIZANJA

Kako smo postali klizački grad

Bjelovarčani su imali prilike stati na led i prije nekoliko godina kada je klizalište, dvije zime zaredom, bilo pored današnjeg kina. Nakon godina zatišja, ponovno se javila inicijativa te je prošloga petka konačno otvoreno novo klizalište u središnjem parku, a organizatori su ponudili i dodatne sadržaje na ledu. Škola klizanja, namijenjena svim uzrastima, odlično je prihvaćena među budućim klizačima. Ususret prvom danu »škole« razgovarali smo s voditeljicom škole klizanja Anom Futać.

4.12.2017. 10:34 | Zvono PREGLEDA: 4277

Za magistru kineziologije Anu Futać možemo bez pretjerivanja reći da život provodi na sportskim terenima. U sport se zaljubila još u vrtiću, a danas bismo teško mogli pronaći sport u kojem se nije okušala. Roditelji školaraca poznaju ju i kao voditeljicu i trenericu škole plivanja, a otvaranjem bjelovarskog klizališta ove je godine zagrebačku Šalatu odlučila zamijeniti domaćim terenom i omogućiti da Bjelovar prokliže.

Kako je zamišljena ovogodišnja škola klizanja?

Škola klizanja odvija se tijekom cijelog tjedna, ovisno o skupinama. Radnim danom je prvi jutarnji termin rezerviran za bjelovarske vrtiće, od 8:15 do 9:00. Nakon toga, od 9:15 do 10:00 kreće grupa malo starijih polaznika, odnosno učenika razredne nastave. Za istu skupinu rezerviran je i poslijepodnevni termin od 17 do 18 sati. Naime, mali problem s organiziranjem ovih skupina nastao je zbog dvosmjenske nastave, naročito onih učenika koji nastavu polaze naizmjence jedan tjedan prijepodne, a drugi poslijepodne. Cijena za 5 termina, koliko je predviđeno trajanje škole iznosi 120 kuna. Za odrasle i stariju djecu rezervirani su termini vikendom. Dvodnevna škola odvija se subotom i nedjeljom od 9 do 10 sati, a cijena je 80 kuna. Ostali termini namijenjeni su klizačima rekreativcima, odnosno građanima.

Koliko je trenera uključeno u projekt?

Ukupno nas je četvero. Svi treneri su magistri kineziologije, odnosno profesori Tjelesne i zdravstvene kulture. Matija Šokec, Matija Bačić i ja vodimo treninge svih skupina, a u vrtićkoj skupini nam se pridruži i Ivica Vrhovnik.

Tko sve može klizati?

Apsolutno svi, od najmlađih do najstarijih, naravno, osim osoba ozbiljno narušena zdravlja i tjelesnih sposobnosti. U Bjelovaru imamo čak klizače treće dobi na kojima bi mogli pozavidjeti i mnogo mlađi.

Koje su dobrobiti klizanja?

Zaista ih je mnogo. Osim što razvija osjećaj ravnoteže, klizanje izgrađuje sve skupine mišića i odlično je za jačanje zglobova i gležnjeva, a ne treba zanemariti ni pozitivne učinke tjelesnih aktivnosti na svježem zraku s obzirom da zimi većinom boravimo u zatvorenim prostorijama.

Gdje si ti naučila klizati?

Na zagrebčkoj Šalati. Naučila sam klizati još kao dijete, a prije završetka studija ondje sam završila i školu klizanja. Nakon toga, na Šalati sam jedno vrijeme i radila kao trenerica, a kad je započeo projekt bjelovarskog klizališta, koncesionari su mi se javili nudeći mi mjesto voditeljice škole.

Sugrađani te znaju i kao trenericu plivanja.

Da, plivanjem se, na svim razinama bavim doista dugo. Od osnovne škole do fakulteta trenirala sam plivanje na bjelovarskom bazenu, a na prvoj godini fakulteta zaposlila sam se preko studentskog ugovora u Plivačkom klubu »Peraja« nakon čega sam prešla u Novi Zagreb. U tim dvama klubovima radila sam gotovo deset godina, a nakon povratka u Bjelovar pet godina sam radila kao trenerica, a posljednih godinu dana kao voditeljica škole plivanja.

Tvoj je cijeli život vezan uz sport?

Doista je. Samim tim je i izbor fakulteta bio logičan slijed događanja. U vrtiću sam prvo krenula na ritmiku, tada omiljenu aktivnost djevojčica. No treninzi su se, s obzirom da je to bilo ratno vrijeme, ubrzo ugasili. U drugom osnovne krenula sam na atletiku,  a u 6. razredu sam uz atletiku krenula i na rukomet. S obzirom da Bjelovar nije imao zatvoreni bazen, ljeti sam s mnogim vršnjacima išla na treninge plivanja na bazen. Naravno, odlazak na studij donio je nove obveze, ali i otvorio nove mogućnosti. Na prvoj godini željela sam isprobati ženski boks te ženski vaterpolo. Ne znam što mi je bilo, valjda sam voljela patiti (smijeh). Ta dva sporta uključuju najnapornije treninge kojima sam u životu prisustvovala. S jednim sam izdržala 6 mjeseci, a s drugim godinu dana. Poslije mi slične gluposti nisu padale na pamet (smijeh).

Zaista? A pripremaš se za triatlon?

To mi je doista velika želja. Nisam preambiciozna, sljedeći je onaj u Poreču, u listopadu sljedeće godine. Pripremam se kada i koliko stignem i ako ne uspijem, nastojat ću se pripremiti za neki od sljedećih, ali baš mi je velika želja odraditi tu utrku.

Uz sve čime se baviš, stigneš i raditi u školi?

Da, u IV. osnovnoj školi Bjelovar radim kao pripravnica u sklopu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Stignem sve, ali zahvaljujući svom mentoru Goranu Jurenu i ravnatelju škole Nikoli Margetiću koji su doista puni razumijevanja i svakom problemu pristupaju osobno i s velikim angažmanom. Drago mi je da sam dospjela baš ovamo jer mi je želja prije svega raditi kao nastavnica Tjelesne i zdravstvene kulture, a bolje okruženje nisam mogla odabrati. Od svog mentora sam puno naučila i još uvijek učim – o pristupu rješavanju problema, metodici nastave, stručnosti... Kineziologija za mene doista predstavlja puno više od »struke«, meni je ona način života jer je svuda oko nas.

Jesi li kao žena doživjela neugodnosti u sportskom svijetu?

Bilo je toga, ali naučila sam vremenom ne obazirati se. Najviše neugodnosti i iskazanog nepovjerenja doživjela sam radeći na radnom mjestu spasioca na Jarunu i bjelovarskom bazenu. Komentari tipa: »Ti si žensko, koga ćeš ti spasiti« ili na račun tjelesne građe i spola doista nisu bili rijetkost, ali to pokazuje neznanje i kompleks ljudi koji takve komentare upućuju. Slično je i s podjelama sportova na muške i ženske. Ne gledaju svi blagonaklono na žene vaterpolistice, boksačice, pa čak i rukometašice i atletičarke. Ne mogu reći da mi ne smeta, naravno da bi bilo puno ljepše kada takvi ljudi ne bi postojali, ali s druge strane, nas žene to doista ne bi smjelo obeshrabiti.






Tagovi: škola klizanja, ana futać, klizanje, led, advent u bjelovaru

Disney na ledu predstavlja Čarobna kraljevstva
Više od 2500 klizača tijekom vikenda uzrokovalo manje zastoje u izlasku na led
U prosincu u zagrebačkoj Areni gostuje potpuno novi »Disney na ledu – Čarobna kraljevstva«
Medvjedi u centru Bjelovara!
Tko elegantno klizi, a tko je stražnjicom obrisao led?
Bjelovarsko klizalište počinje s radom
Klizalište u centru Bjelovara neće biti otvoreno sutra
U petak besplatno klizanje, u subotu utakmica Medvjeda
Počelo montiranje klizališta
SKANDALOZNO: Gradonačelnik Hrebak navlači građane na tanak led!
Proljetna tuča zabijelila Bjelovar
Josip Martinović & Tomislav Milić
Osmijehovci u gradskom paviljonu
Zbor s vjeronauka iz Velikog Trojstva nastupio na paviljonu
Stella & Flashback
Žive jaslice
Big bend Predavac i Tvrtko Hopek – LES & Bang Bang
Nina Kraljić
Jedna osoba poginula u slijetanju automobila s ceste
Višnja Pevec vraća se u uši slušatelja
Veslači kod župana Bajsa
Vrlo slab odaziv na poziv na rad za opće dobro

Pretraži Zvono

48 SATI NA ZVONU

.

Jedna osoba poginula u slijetanju automobila s ceste

.

Višnja Pevec vraća se u uši slušatelja

.

Veslači kod župana Bajsa

.

Vrlo slab odaziv na poziv na rad za opće dobro

.

BJELOVARSKI NAVIJAČI U AKCIJI: U centru proslavili pobjedu nad nogometnom velesilom

.

Bajs u Daruvaru na potpisivanju ugovora o obnovi Glazbene škole

.

Župan Bajs na Info-danu u Obrtničkoj komori

.

Župan Bajs proglasio elementarnu nepogodu za općinu Dežanovac

.

Bjelovarsko kulturno ljeto

.

Dokumentarni film o bjelovarskim braniteljima dogodine na Dan Grada

.

Bjelovarski Česi ispekli najbolje palačinke od krumpira

Halid Bešlić na Terezijani

Zbog previsokih cijena goriva vozači ponovo zaustavili automobile

Tekst o uvjetima rada na bjelovarskoj pedijatriji

Jedna osoba poginula u slijetanju automobila s ceste

Učiteljice na Terezijani

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Kako komentirate slab odaziv na rad za opće dobro?

Svaki početak je težak, vidjet ćemo do kraja godine.

Bespotrebno cimaju ljude, nije njima lako.

Treba ukinuti socijalnu pomoć.

Ma svi znaju da oni ustvari rade na crno, samo smo se dosad pravili ludi, a sad je jasno.

Tko ima opravdanje u redu, a ostalima koji nisu došli prestati plaćati.

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE