NASLOVNAZVONIMO ZA VASZANIMLJIVOSTI

Kad se odrastalo »logorujući«

PRVI KOŠ, PRVI ROCKERI...
Kad se odrastalo »logorujući«

Bjelovarski kvart se zvao i po borcu NOB-a i po hrvatskom kralju, ali kako god ga službeno nazvali, već pola stoljeća poznat je kao »Logor«

28.11.2017. PIŠE: Čedomir Rosić FOTO: Zvono.eu PREGLEDA: 2039


BJELOVAR Za razliku od nekih drugih većih gradova Bjelovar tek na pojedinim stranama kompasa ima ili je imamo kvartovska obilježja. Oni stariji, će se sjetiti kako se primjerice dio od Kozarčaninove, pa duž današnje Vukovarske zvao »Švajcarija«, a nešto mlađi znaju za Vojnović, Mlinovac, Picindol, Zvijerce, ili pak prigradska naselja čija se imena mogu pročitati i na prometnim tablama. Ali, krajem 50-ih godina počelo je nicati niz zgrada službenog naziva Naselje Stjepana Ivekovića, danas Naselje kralja Petra Krešimira IV, ili kako se u uobičajenom  bjelovarskom govoru zvalo Logor, a prve kuće su se pojavile neposredno iza pruge kojom su se prevozile tisuće tona žita do silosa »5.maja«.

Dio odrastanja na Logoru proveo je i Željko Habijanec koji već godinama živi u Rovinju, ali za čestih posjeta u društvu nekolicine prijatelja iz djetinjstva neizostavno se u pričama vraća u ovaj dio grada.

 

VOJNO VJEŽBALIŠTE 

– Obitelj je na Logor doselila 1954. i to u jednu od kuća preko puta današnjeg naselja, a premda postoje neka oprečna mišljenja o tome kako je nastao naziv, mnogi tvrde da je to bilo zbog tadašnjeg vojnog vježbališta. Sjećam se stotina vojnika u šinjelima i starih američkih kamiona koji su ih dovozili na vježbe i to je trajalo godinama. Prvih šest kuća izgrađeno je 1958. i u njima su uz nas stanovali obitelji Purgar, Šminderovac, Brajdić, Končar... Nastavak gradnje počinje 60-ih godina tako da je danas ukupno 14 zgrada u kojima su živjeli ili još i danas žive i obitelji Kutnjak, Rajković Marić, Šarko, Počuča, Bajec, Samardžija, Medvidović, Mileusnić i drugi – priča Habijanec.

Prema službenim izvorima iz tih godina, ovo naselje je bilo namijenjeno tadašnjoj srednjoj klasi u čemu su najveći udio imala nekadašnja »jaka« poduzeća poput Pošte, Prosvjete, Koestlina ili Tome Vinkovića. No,  socijalno određenje stanara, barem prema tadašnjim  uzusima, dobrim je dijelom odredilo i njihov način života koji je neizbježno vodio čvrstoj povezanosti i onome što se naziva dobrosusjedskim odnosima.



ROMANTIČNA VREMENA

– Svi smo se međusobno poznavali, pomagali, ali i družili. Bilo je to neko romantično doba kada je pripadnost određenom prostoru istodobno značila i  svojevrsnu identifikaciju sa susjedima, jer, ruku na srce, bilo je to naselje u kojem se tih godina skromno živjelo. Sjećam se da smo kao klinci brali lišće za čaj s okolnih lipa koje smo prodavali kako bi kupili nogometnu loptu, ponedjeljkom kada se održavao stočni sajam uz štandove skupljali sitniš i redovito odlazili na speedway utrke da bi se divili našem Miki Pažuru. I danas, nakon toliko godina izbivanja izvan Bjelovara teško objašnjavam korijene tog ne samo dječjeg, nego i susjedskog zajedništva koje je poprimalo obilježja jedne velike i složne obitelji. Možda je razlog tomu što su svi živjeli u skromnim stanovima do 50-ak »kvadrata« i imali osrednje plaće, pa im je i svakodnevica bila ista, protkana malim brigama i velikom radošću za zajedničkih druženja – dodaje Mirko.

Obitelj Kutnjak je na Logor doselila 1961., a sve većoj koloniji tamošnjih klinaca, pripadao je i trogodišnji Tomica koji iz tog vremena nosi pregršt detalja  dovoljnih za tek djelimičnu sliku o životu na Logoru.



DEČKI S LOGORA

– Svi smo bez obzira na razlike u godinama bili jedna velika klapa, od kratkih hlača, do prvih izlazaka u grad, kino i disco. Uvijek smo bili zajedno, i godio nam je naziv »dečki s Logora« koji je u sebi objedinjavao zezanciju, poneku ludost, ali i neki pomalo prkosni stav.Vjerojatno zbog toga što je u nekadašnjim odrednicama granica grada sve preko »štreke« (pruge)  značilo periferiju što nas je pomalo i vrijeđalo, ali smo zato imali svoje adute zbog kojih su nam mnogi zavidjeli. Tako smo u mom podrumu imali disco, najnovije hitove nabavljali preko susjeda Josipa Hosija čiji su roditelji radili u Njemačkoj, a prvi bikeri ili kada se to tada zvalo »rockeri« krenuli su s Logora, Ipak, najviše smo se ponosili prvim košem u gradu nakon što je reprezentacija bivše države 1970. postala prvakom svijeta. Moj otac koji je radio u Fenoru donio je obruč, a mi sami postavili tablu i to je tada bila senzacija. Dolazili su dečki iz grada, pa čak i naš tadašnji susjed Hrvoje Horvat-Cveba, kojem smo onako »hladno« znali kazati »Cveba, daj malo pričekaj dok ne dođeš na red« – kaže Tomica.

Ali, baš uz Cvebu je vezan i još jedan dio dječjeg pamćenja koji oslikava ne samo prisnost tadašnjih stanara, već i sportsku veličinu jednog od najboljih rukometaša svijeta.



NEZABORAVNA VOŽNJA

– Nakon povrataka s Olimpijskih igra iz Münchena među prvima smo vidjeli zlatnu rukometnu medalju, a kada se pojavio s novim Volkswagenom, popularnom »bubom«, sve klince je stavio u auto i provozao Logorom. Sjedio sam na prednjem »sicu«, a Cveba mi je dao da  »šaltam« brzine i tih dana mi nitko nije bio ravan. Ali uz našeg idola postoji i još jedna malo poznata priča o njegovim »kućnim« treninzima kada je »pucao« u nacrtani gol na zidu zgrade, do zabijanja sjekire u jedan od jablanova i njena vađenja kako bi ojačao udarac, ali je kasnije dobio »ukor« jer se stablo počelo sušiti – prisjeća se Tomica.

Tijekom svih ovih godina stanari su uglavnom ostali isti, pa se s pravom može ustvrditi kako je Logor i dalje ostao „u rukama“ starosjedilaca. A to dobrim dijelom znači i starih navika koje su se nekada ogledale u zajedničkim uređenjima vrtova, poslijepodnevnim ispijanjima kava ili pak zajedničkim večernjim druženjima uz logorsku vatru na čijim su rubovima pucketali pečenjaci ubrani s mjesta gdje su danas stambene zgrade i obiteljske kuće. Taj dio logora je zauvijek nestao, ali ne i stanarska prisnost uz već poneku uobičajenu rečenicu: »Susjeda, ak' imate za posudit' malo štaub šećera, dođite poslije na kolače«.









Tagovi: logor, bjelovarski kvart, naselje kralja petra krešimira iv, stjepan iveković

Počelo čišćenje »džungle« na Logoru – gradonačelnik hoće maknuti lisice iz centra

Kolodvor pobjednik čazmanskog Turnira Četiri kafića

Samo djeca zaslužuju sve

Župan Damir Bajs s predsjednikom Koordinacije nacionalnih manjina

Štićenici Udruge udomitelja na imanju Kazele

Zagrebački studenti prava u Bjelovaru

Kolindu Grabar-Kitarović dočekali gradonačelnik Hrebak i župan Bajs sa suradnicima

ADVENT U BJELOVARU: Božićni pjevači

Virovitičko-bjelovarski putopisac i fotograf kreće džipom kroz Saharu

trebate 3000 € do 60.000.000€ u 48 sati

trebate 3000 € do 60.000.000€ u 48 sati

trebate 3000 € do 60.000.000€ u 48 sati

trebate 3000 € do 60.000.000€ u 48 sati

trebate 3000 € do 60.000.000€ u 48 sati

Neoprezna vozačica oborila starca na Lebovićevom šetalištu

Besplatna edukacija za poduzetnice pod pokroviteljstvom Grada i gradonačelnika Hrebaka

Presjekao preko kružnog toka u Zvijercima i zabio se u ogradu

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO