Kako je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika 1967. pročitana na bjelovarskom radiju

NASLOVNAZVONIMO ZA VASZANIMLJIVOSTI

FOTO: Štefan Brajković

NOVINAR KOJI SE USUDIO

Kako je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika 1967. pročitana na bjelovarskom radiju

Premda je bio član partije, Mirko Paurović se još kao srednjoškolac usudio pustiti cijeli tekst u eter, a i pored svoj smjelog poteza uspio je ostvariti novinarsku karijeru

12.11.2017. 21:50 | Bjelovarac PREGLEDA: 761

BJELOVAR/ZAGREB Malo je koji čin hrvatskih znanstvenika i intelektualaca u bivšoj Jugoslaviji izazvao takav skandal, kao izdavanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je 13. ožujka 1967. godine objavljena u uglednom zagrebačkom časopisu za kulturu »Telegram«. Nezadovoljni »tretmanom« hrvatskog jezika u tadašnjem javnom prostoru i potiskivanjem pred srpskim, sedmero članova Upravnog vijeća Matice hrvatske napisalo je Deklaraciju s ciljem obrane identiteta hrvatskog, koju je podržalo 18 hrvatskih institucija. Deklaracija je izazvala buru i nezadovoljstvo neistomišljenika hrvatskih kulturnjaka i znanstvenika, a čitava priča rezultirala je izbacivanjem njezinih glavnih protagonista iz Saveza komunista.

Javnosti je do danas ostalo nepoznato da je neposredno nakon »Telegrama« Deklaraciju u potpunosti prenio i tadašnji Radio Bjelovar. Ona je od prvog do posljednjeg slova pročitana u emisiji »Kulturna panorama« tadašnjeg Radija Bjelovar, koju je uređivao gimnazijalac Mirko Paurović.

ZATAŠKANA AFERA

– »Kulturna panorama« emitirala se nedjeljom u 13 sati. Kako sam redovito pratio »Telegram«, odmah sam znao da je Deklaracija tema koju valja obraditi u jednoj od naših emisija. Te nedjelje naša je spikerica pročitala uvodnik na tu temu koji sam sâm napisao, a nakon toga je pročitala cijelu Deklaraciju – prisjetio se za Bjelovarac ovih dana Mirko Paurović. Reakciju nije trebalo dugo čekati. Još uslijed čitanja Deklaracije u eter, u studio ga je nazvao Stanko Drago, tadašnji direktor Informativnog centra u sklopu kojeg je djelovao i Radio Bjelovar, i pitao Paurovića što se to čita u eteru. Kad je Paurović potvrdio njegove sumnje, Drago je spustio slušalicu te se nakon nekoliko minuta osobno ukazao u redakciji.

– Vidjelo se na njemu da je silno zabrinut, no nije mi ništa rekao. Tek kasnije, kad sam na kiosku kupio Vjesnik i u njemu pročitao političke napade na Deklaraciju, shvatio sam što smo učinili. Tada sam se i sam zabrinuo. Ja sam tada bio učenik četvrtog razreda gimnazije, čekala me obrana mature, a neposredno prije tog događaja postao sam član Saveza komunista. Nisam znao što mogu očekivati zbog svog poteza – iskren je Paurović. Ubrzo nakon emitiranja sporne emisije, naš je sugovornik pozvan na razgovor u tadašnji Općinski komitet gdje je od njega zatraženo da se odrekne Deklaracije.

– Tada sam izjavio da u potpunosti podržavam Deklaraciju, no da smatram kako ipak, u političkim okolnostima koje su tada postojale, njezina objava možda i nije bila najpametniji potez. Čini se kako takav odgovor nije previše zadovoljio moje "suce" pa su me kući poslali pomalo razočarani. Iako sam strepio od toga što će uslijediti, kasnije tu epizodu više nitko nije spominjao, niti sam zbog svog čina snosio kakve političke posljedice, osim što sam smijenjen s mjesta urednika »Kulturne panorame«. Mogu samo pretpostaviti da je i među tadašnjim čelnim ljudima u Bjelovaru bilo onih koji su podržavali Deklaraciju, iako to nisu smjeli javno reći, i koji su zbog toga čitavu stvar jednostavno zataškali. Na taj način nisu zaštitili samo mene, već i sebe jer, da se za sve saznalo na višim instancama, zacijelo bi i oni snosili određene posljedice – vjeruje Paurović.

INTERVJU S BROZOVIĆEM

Unatoč tom »škakljivom« iskustvu koje je obilježilo početak njegove novinarske karijere, Paurović se nastavio baviti novinarstvom. Zanat je ozbiljnije počeo peći u listu Vjesnik kao gimnazijalac, dok za vrijeme studija na Višoj pomorskoj školi, gdje je stekao titulu inženjera za pomorski promet, radi za Večernji list.

– Kasnije sam u Puli nastavio raditi profesionalno kao novinar Večernjeg lista. Nakon godinu dana otišao sam u Paraćin u Srbiji u vojsku, a potom sam se vratio, prvo u Bjelovar, a potom u Rijeku, gdje sam nastavio raditi u Večernjem listu – prisjeća se Paurović. Sljedeća postaja u Paurovićevoj karijeri bila je riječka Jugolinija, koja je u to vrijeme bila jedna od većih kompanija za prijevoz tereta morima na svijetu. Ondje je nekoliko godina bio urednik publikacija koje su objavljivane u sklopu tvrtke. Potom je četiri godine radio u Privrednoj komori u Rijeci kao stručni suradnik za informiranje. Nakon toga prelazi u Novi list, gdje je proveo velik dio karijere, kao urednik te pomoćnik direktora.

-Tako sam se, među ostalim, imao priliku susresti s našim poznatim jezikoslovcem Daliborom Brozovićem, jednim od autora Deklaracije o hrvatskom jeziku. Iz susreta je proizašao intervju za Novi list na dvije stranice o daljnjem razvoju hrvatskog jezika – kaže Paurović.

Kasniju karijeru obilježit će i drugi zanimljivi projekti, poput izdavanja specijaliziranih časopisa u Rijeci i Zagrebu, ali i sudjelovanja u radu bjelovarske Turističke zajednice te kreiranju prve Terezijane. Međutim, Bjelovar se pokazao kao premalen prostor za djelovanje pa na koncu odlazi u Zagreb, gdje je prije nekoliko godina krenuo u novu, nepredviđenu životnu bitku.

BJELOVARČANI I IZAZOVI

– Prije šest godina doživio sam težak moždani udar, nakon kojeg sam izgubio sposobnost čitanja i pisanja. Bio je to za mene veliki šok, možda veći od činjenice da sam ostao gotovo nepokretan. No, zahvaljujući lijekovima, terapijama i velikoj volji, situacija se polako popravlja. Sve se bolje krećem, a vjerujem kako ću ubrzo moći i razmišljati, govoriti i pisati jednako brzo kao prije udara. U svemu mi je velika podrška supruga Jadranka koja brižno skrbi o meni sve ovo vrijeme – kaže naš sugovornik. Unatoč teškoj bolesti, njegova spisateljska karijera, čini se, još nije završila.

– Mislim da slobodno mogu reći kako sam imao zanimljiv i bogat život, čemu planiran posvetiti nekoliko novela. Još uvijek tekstove diktiram svojoj Jadranki, no vjerujem kako ću ih uskoro i sam moći napisati – kaže Paurović. Dodaje kako će se u budućim pričama zacijelo naći i koja crtica o njegovu Bjelovaru, koji smatra vrlo inspirativnim.

– Bjelovar je vrlo zanimljiv. To je jasno, samo kad uzmete u obzir Bjelovarčane koji su postali poznati na kulturnom planu, poput Vojina Bakića ili Ede Murtića, književnika Mirka Sabolovića, pjesnika Željka Sabola. Moram spomenuti i naše Argonaute. Oni su dokaz da su Bjelovarčani ljudi koji su spremni na velike izazove i koji znaju kako ih savladati – zaključuje Paurović.






Tagovi: deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika, mirko paurović, telegram, jugoslavija, novi list, jugolinija

ALL STAR: Među odabranim igračima i trojica iz bjelovarskog KK Vedi
U subotu u Galovcu održan jahački seminar istaknute engleske trenerice
MOJA PATROLA: Aplikacija koja upozorava na policijske prometne ophodnje i radare
Novi album Nebojše Buhina predstavljen u Kulturnom i multimedijskom centru
Bojana Hribljan na potpisivanju ugovora za radove na obnovi škole u Predavcu
I župan Damir Bajs podržao program STEM
Bajs otvorio novoasfaltiranu cestu u Srijedskoj
Župan Bajs s češkom delegacijom u Češkoj osnovnoj školi u Končanici
Šest pobjeda bjelovarskih atletičara u Varaždinu
Tekst o uvjetima rada na bjelovarskoj pedijatriji
Najstariji nogometni turnir u spomen braniteljima odigran u Dragancu
Kamion prikolicom »počešao« auto na raskrižju
Dva finala za dječake NK Bjelovara na 16. memorijalnom turniru Dr. Anđelko Višić
Domaćini iz VRK Bjelovar pobjednici drugog Bjelovarskog cepelina
U Iloku 29. i 30. lipnja jedinstven DunavArt Festival
Znanstveni sajam održan u Kulturnom i multimedijskom centru
Kuhar pobijedio predrasude
Učiteljice na Terezijani
Najveća živa legenda popularne glazbe danas slavi 76. rođendan
Moto alka na Terezijani
BJELOVARSKI NAVIJAČI U AKCIJI: Kako je pobjeda Hrvatske protiv Nigerije viđena u Bjelovaru
Halid Bešlić na Terezijani
Svečana povorka u čast carice Marije Terezija

Pretraži Zvono

48 SATI NA ZVONU

.

ALL STAR: Među odabranim igračima i trojica iz bjelovarskog KK Vedi

.

U subotu u Galovcu održan jahački seminar istaknute engleske trenerice

.

MOJA PATROLA: Aplikacija koja upozorava na policijske prometne ophodnje i radare

.

Novi album Nebojše Buhina predstavljen u Kulturnom i multimedijskom centru

.

Bojana Hribljan na potpisivanju ugovora za radove na obnovi škole u Predavcu

.

I župan Damir Bajs podržao program STEM

.

Bajs otvorio novoasfaltiranu cestu u Srijedskoj

.

Župan Bajs s češkom delegacijom u Češkoj osnovnoj školi u Končanici

.

Šest pobjeda bjelovarskih atletičara u Varaždinu

.

Tekst o uvjetima rada na bjelovarskoj pedijatriji

.

Najstariji nogometni turnir u spomen braniteljima odigran u Dragancu

.

Kamion prikolicom »počešao« auto na raskrižju

.

Dva finala za dječake NK Bjelovara na 16. memorijalnom turniru Dr. Anđelko Višić

Halid Bešlić na Terezijani

Sudar na križanju Đurđevačke i Matačićeve

Tekst o uvjetima rada na bjelovarskoj pedijatriji

RADOVI ZAVRŠENI U ROKU: Otvorena nova kupališna sezona na novoobnovljenim bjelovarskim bazenima

Hladno pivo na Terezijani

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Hoćete ići gledati nogometno SP na velikom ekranu u centru grada?

Da, sve utakmice, makar sjekire padale

Samo utakmice kad igra Hrvatska

Ne, radije gledam doma, udobnije je

Nisam u Bjelovaru, putujem u Rusiju, imam uplaćen aranžman

Kakav ekran? kakvo SP?

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE