NASLOVNAKOMENTARI

Bjelovarsko Veleučilište u pravom trenutku na pravom mjestu

KOLUMNA ERNESTA MEŠTROVIĆA
Bjelovarsko Veleučilište u pravom trenutku na pravom mjestu

Naizgled nepovezani studiji mogli bi ostvariti vrlo bitne pomake u razvitku na jednom od najpropulzivnijih znanstvenih polja – onom medicinske tehnologije i kibernetike

12.11.2017. PIŠE: Ernest Meštrović FOTO: Štefan Brajković & Matko Meštrović PREGLEDA: 1627


Prije više od deset godina u Zvonu smo pisali o tome koliko je važno da u Bjelovaru zaživi visokoškolsko obrazovanje. Tada se činilo da su ta razmišljanja samo puka fikcija. No korak po korak, prije svega sustavnim radom djelatnika Visoke tehničke škole, uz pomoć grada Bjelovara škola je prerasla u Veleučilište. Osobno smatram da je odluka koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Bjelovara jedna od najvažnijih u ovoj godini, jer može imati iznimno veliki utjecaj na sam grad kao i na čitavu županiju. Dogodilo se to u vrijeme u kojem je Hrvatska krenula u snažnije povezivanje sa svjetskim znanstvenim i tehnološkim centrima. Tijekom listopada intenziviraju se pregovori o pristupanje Hrvatske CERN-u, Europskom laboratoriju za fiziku čestica, za što je osiguran novac iz proračuna. Druga važna vijest je povezana sa pristupanje naše zemlje Europskoj svemirskoj agenciji, sporazum bi se trebao potpisati do kraja godine. Kakve to veze ima sa Veleučilištem u Bjelovaru? U ovom trenutku i izravno, nikakve, s druge strane i dugoročno to se može pretvoriti u mnoge prilike.

Trenutno Veleučilište u Bjelovaru ima tri smjera; mehanotroniku, studij sestrinstva i novoosnovani studij računarstva. Upravo u tom trokutu očekuje se najveći iskoraci u sektoru koji se naziva »Industrija zdravlja«, koncept koji je puno širi od medicine, farmacije i popratnih djelatnosti. U slijedećih dvadeset do trideset godina najviše inovacija koje će znakovito utjecati na brigu o zdravlju dolazit će, ne iz tradicionalno na zdravstvo naslonjenih područja, već upravo iz segmenta računarstva, mehanotronike uz visoko educirani kadar, koji se povezuje sa sestrinstvom. Dovoljno je pogledati predikciju starosti pučanstva za 2050 godinu. Tada će doživljena dob od 90 godina postati više pravilo nego izuzetak. Upravo tu činjenicu u svoje poslovne planove uvrštavaju kompanije koje do sada nisu znakovito zakoračile u segment brige o zdravlju. Spomenut ću samo najveće: Samsung, IBM, Alibaba, Aplle, Google, Intel, još je više srednjih i malih kompanija koje vrijedno rade i nude inovativna rješenja. Jako je puno kompanije koje će nastati, živjeti godinu ili dvije i nestati, ne radi toga jer su stvorene da operu novac ili da posluže kao paravan za neke mutne poslove, već čisto i jednostavno radi toga što njihove ideje neće uspjeti. To je normalno. Ljudi koji su ih pokrenuli krenuti će dalje u nove izazove ili će se pridružiti nekoj drugoj kompaniji oboružani novim znanjem i iskustvom. Pri tome neće nositi etiketu gubitnika, već obrnuto, cijeniti će ih jer su pokušali načiniti nešto izvan svoje zone komfora. Također važno je napomenuti da su mnoga tehnološka rješenja koja danas koristimo nastala u istraživačkim laboratorijima kao što je CERN ili Europska svemirska agencija. Prve prototipove izgradile su male kompanije od svega nekoliko djelatnika koje su povezene sa tim istraživačkim centrima (kad kažem povezane ne mislim na rodbinske veze i kumstva). Upravo radi toga je važno pristupanje Hrvatske tim institucijama. Nakon što postanemo punopravni članovi CERN-a naše tvrtke, velike i male mogu nuditi suradnju i svoje usluge i na taj način ostvariti razne poslovne prilike i rezultate. Na tim mjestima isprobavaju se najnovija tehnološka rješenja koja su nerijetko na granici one stare rubrike »Vjerovali ili ne«.

Ima li tu išta važno za Bjelovar, ima li tu prostora i prilika? Odgovor je više nego potvrdan. Sama činjenica da se na Bjelovarskom Veleučilištu nalaze naizgled nepovezane struke, da se radi o organizaciji koja nije »zakočena« i spora kao veliki sustavi, velika Veleučilišta i Sveučilišta. Siguran sam da uprava VUB-a ima vrlo ambiciozne planove stručnog i znanstvenog razvoja. Ukoliko u tim razvojnim planovima ostvari suradnju sa tvrtkama, bez obzira bile one iz Bjelovara ili nekog drugog grada ili mjesta moguće je pokrenuti zapošljavanje i ponuditi proizvode i usluge koje su dio lepeze koje traži i nudi četvrta industrijska revolucija. Iz nekog prošlog vremena vučem sjećanja na jedno tehnološko čudo koje sam jako želio. Bio je to »walkman«. Glavna preokupacija bila mi je naći način da dođem do Trsta i kupim to »tehnološko čudo«, da mogu nesmetano hodati gradom dok slušam »Epitaf« u izvedbi King Crimsona. U to vrijeme Trst i Graz bili su prozori za mnogo tehnološka čuda za mnoge od nas. Danas teško da se netko sjeti Trsta, možda samo kroz neke anegdote i prepričavanja. Osobno meni je Trst često u mislima, ne radi uživanja u muzici koje mi je nudio walkman, i činjenice da sam pola đeparca trošio na baterije već radi podatka da je taj gradu u samom vrhu u Europi po broju znanstvenika i istraživača (na svakih 1000 radnih mjesta dolazi 37 istraživača). U Trstu i okolici postoji tri velika znanstvena i tehnološka instituta i desetine manjih. U Trstu postoji stotine tehnoloških kompanija, većinom vezanih uz tehnologiju, svemirski program, more i prehrambenu tehnologiju, istina ima nekoliko kompanija i laboratorija koje se bave kavom, ne onom jeftinom koju smo kupovali i skrivali pred carinom, već priređuju najbolje i najskuplje mješavine i izrađuju najbolje uređaje. Najpoznatija je Illy kompanija. Tehnološki procvat Trsta nije se slučajno dogodio, shvatili su da je taj dio Italije slijepo crijevo i da uz transport i trgovinu moraju imati još nešto. Okrenuli su se najunosnijem segmentu, a to je edukacija uz znanstvena i tehnološka istraživanja. Na tom putu vrlo važnu ulogu je odigrala lokalna uprava, koja je spremno prihvatila prilike. Ne zanosim se činjenicom da j moguće kopirati način na koji su opsovani Instituti u Trstu ili nekom drugom gradu. S druge strane želio bi da Bjelovar sa novoosnovanim veleučilištem pronađe vlastiti put i tehnološki razvoj za koji ima niz mogućnosti. A time stvorit će se poslove i gospodarske prilike za mnoge kompanije, koje trenutno postoje ili one koje će nastati. Nada se da ću za deset godina kada budem ponovo čitao ovaj članak svjedočiti da su CERN i Bjelovar dobro povezani.





Tagovi: veleučilište, visoka tehnička škola, visokoškolsko obrazovanje

Veleučilište dobilo rješenje o registraciji i sredstva za novu računalnu učionicu

Čitatelj »Zvona« negoduje zbog opasne ruševine preko puta Visoke tehničke škole

Stalna suradnja Udruge OSIT i studija sestrinstva

Ministarstvo izdalo dopusnicu za vođenje studija računarstva

»Ocat i sin« – začin za zabavnu večer

NK Ivanska – NK Ribar 4:1

Prepolovio traktor i pobjegao

NK Lasta – NK Trnski 1:0

NK Dinamo – NK Rovišće 1:0

Nudimo kredit novac Finansijski gotovine ovdje

Dobiti kredit u 4 sata

Jeste li u potrebi za krediiit

nude kredite između posebice ozbiljna i brza

KREDIT PONUDA U Italiji OZBILJNA I PRIVATNI

U prometnoj nesreći u Trojstvenom Markovcu dvoje lakše ozlijeđenih

Prepolovio traktor i pobjegao

Ljuban Perenčević je generacije i generacije ekonomista naučio matematiku

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

Zazvoni!

Pošalji nam vijest ili najavu. Javi što se događa!



IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO