NASLOVNAZVONIMO ZA VASZANIMLJIVOSTI

Prvi asfalt pedesetih, ceste u šezdesetima

OD TUCANIKA DO AUTOPUTA
Prvi asfalt pedesetih, ceste u šezdesetima

Od prašnjavih i blatnih makadamskih puteva iz 19. stoljeća tek se u drugoj polovici dvadesetog stoljeća počela graditi suvremena infrastruktura

16.10.2017. PIŠE: Čedomir Rosić FOTO: Monografija MOF-a PREGLEDA: 782


Bolja prometna povezanost bjelovarskog područja nalazila se u fokusu nekadašnjih ekonomskih stratega koji su shvatili kako zemljopisni položaj i nije odviše naklonjen bržem protoku proizvoda tadašnjih tvorničara i sve većeg broja poduzetnika i obrtnika. Tako su prve ceste na našem području sagrađene u 19. stoljeću, mahom s podlogom od tucaničkog kamena, ali su zbog neredovitog održavanja brzo pretvorene u prašnjave, a tijekom jesenskih i zimskih mjeseci u gotovo neprohodne blatne puteljke. Doda li se tome kako tijekom trajanja Drugog svjetskog rata nije izgrađen ni metar novih cesta, prve poratne godine dočekane su s katastrofalnom prometnom infrastrukturom. Kako su na listi prioriteta poletne izgradnje nove države na prva mjesta zasjeli planovi udarničkog podizanja novih tvornica, elektrifikacija ili pak obnova uništenih sela i gradova, ceste su ostale na slijepom kolosijeku jer se osiguranim novcem tadašnjih fondova mogao jedva obnoviti pokoji kilometar starih prometnica, a izgradnja novih nije bila ubilježena ni u »petoljetku«. Tako prema podacima Stjepana Blažekovića, autora monografije Bjelovar, u to vrijeme na bjelovarskom području izuzev poneke gradske ulice, nema ni jednog metra asfaltiranih prometnica.



PRVI GRADSKI ASFALT

Tek šest godina nakon završetka rata započete su prve rekonstrukcije i ozbiljniji popravci makadamskih cesta, uključujući i asfaltiranje pojedinih gradskih ulica.  Tako su u vremenu od 1951. do 1953. asfaltirane današnje ulice Matice hrvatske, Kvaternikov trg,  Starčevićeva, Preradovićeva, Nazorova, Gundulićeva i Strossmayerova. Premda je teško potvrditi je li to značilo ozbiljni zamah cestogradnje, ili samo pokušaj sustizanja kakvog-takvog standarda, ostaje činjenicom kako je 1958. pokrenut tada jedan od najvećih prometnih projekata – asfaltiranje ceste Zagreb-Bjelovar koja je svečano puštena u promet 1961. Moderna poveznica s glavnim republičkim gradom svakako je godila ondašnjim političarima, ali ni izdaleka nije značajnije promijenila zabrinjavajuću razinu izgrađenosti ostalih prometnica čija se razina nije uklapala u sve brži razvoj tadašnjeg bjelovarskog gospodarstva koje je naprosto vapilo za boljom prometnom povezanošću.



SPASONOSNO RJEŠENJE

Kada su političke strukture konačno uvidjele da modernizacija cesta nema snažniji financijski oslonac koji bi jamčio neophodne kilometre asfalta, 1965. godine utemeljen je Međuopćinski fond za modernizaciju cesta pod rukovodstvom Upravnog odbora sastavljenog od predstavnika 11 općina, koje su prema ugovorenom modelu financiranja ulagale novac iz doprinosa na plaće, poljoprivrede, poreza na promet alkoholnih pića, hibridnu lozu i drugih izvora. Bio je to istodobno i prvi organizacijski model modernizacije prometnica koji je kasnije primjenjivan i u drugim sredinama, a njegovu uspješnost potvrđuje podatak kako je za tri godine »niknulo« 250 kilometara cesta, na čijoj su izgradnji bili angažirani razni izvođači poput bjelovarskog Poduzeća za održavanje cesta, »Asfalta« iz Rijeke i zagrebačkog »Viadukta«. Tako je uz niz ostalih prometnica na području tadašnje regije, počelo asfaltiranje ceste Bjelovar-Čazma, a kako su to tada nalagali politički običaji, na sam Dan Republike, kada su se tradicionalno slavili svi značajniji radni uspjesi, svečano je puštena u promet 72 kilometra asfaltne ceste koja je 1965. povezala Bjelovar i Viroviticu. Na zboru u tom gradu govorio je Mika Špiljak, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora koji je, kako bilježi Virovitički list, uz ostalo naglasio:

NOVI KILOMETRI

– Samo ove godine u Hrvatskoj je ukupno asfaltirano preko 500 kilometara cesta. Da bismo mogli ocijeniti i veličinu dostignuća, a također i one probleme koji stoje pred nama, treba istaći da ćemo s ovim novim kilometrima imati u Hrvatskoj oko 3.500 kilometara asfaltiranih puteva, u odnosu na 200 prije rata. No, na tom području moramo i dalje aktivno raditi. Činjenica je da u Hrvatskoj ostaje još 9.000 kilometara neasfaltiranih cesta. To nam ostaje za rješavanje kao jedan vrlo značajan problem – kazao je Špiljak.



Uzlet cestogradnje nastavljen je i iduće godine kada je počela gradnja još jednog pravca, onog između Koprivnice, Bjelovara i Daruvara, koja je otvorena 13. studenog 1966., a u drugu fazu izgradnje bilo je uključeno poduzeće »Slovenija ceste« iz Ljubljane. Kako i danas tvrdi većina prometnih stručnjaka tek dovršetkom ove prometne poveznice, Bjelovar je otvorio vrata izlasku iz prometne izolacije uspostavljanjem ranijih veza sa Zagrebom i Osijekom, a preko Daruvara i auto cestom Zagreb-Beograd. Mnogi će se zasigurno upitati kako je moguće u tako kratkom vremenu napraviti više prometnica nego u cijelom prethodnom desetljeću. Odgovor nudi i naličje ove ekspanzije koji je zabilježen u monografiji Međuopćinskog fonda za modernizaciju cesta na području bivšeg kotara Bjelovar.



LOPATAMA DO STANDARDA

– U svim komunama kroz koje ova cesta prolazi do granica svojih općina, radove na uređenju zemljanih bankina i cestovnih graba, izvodile su općine dobrovoljnim radnim akcijama omladinskih i drugih društveno-političkih organizacija, kao i ostalih građana. Dužina cesta koje prolaze kroz Bjelovar prema Grubišnom Polju i Čazmi ukupno iznosi 23 kilometra, a prosječnim proračunom utvrđuje se da je u radnim akcijama sudjelovalo oko 1.400 osoba i dalo više od 65.000 radnih sati, čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna starih dinara – navodi autor. Izgradnjom cestovne mreže počele su nicati i benzinske crpke u Bjelovaru, Velikom Grđevcu, Velikoj Pisanici i drugim mjestima, čime su stvoreni uvjeti razvoja modernog prometa, ali ne treba zaboraviti kako je s prvim kilometrima obnovljenog makadama, a kasnije i asfalta »uzdignuta« jedna od najvećih prijevozničkih tvrtki –»Čazmatrans«, koja je 1962. raspolagala s 30 autobusa i 27 kamiona, da bi se njihov broj širenjem cestovne mreže za dvije godine udvostručio.









Tagovi: asfalt, ceste, makadam, promet

Hrebak obišao obnovljenu Cankarovu

Asfaltiranje ceste između Visova i Kobasičara

Dva kilometra od paviljona još uvijek se živi bez asfalta

Otvorena obnovljena prometnica u Staroj Diklenici

Novi asfalt kroz Siščane i Gornji Draganec

NK Ivanska – NK Ribar 4:1

Prepolovio traktor i pobjegao

NK Lasta – NK Trnski 1:0

NK Dinamo – NK Rovišće 1:0

Zajam srebrne pojedinci

Vedea-ne pentru problemele financiare

Ostali oglasi su već ovde. Dodajte vaš oglas

Ostali oglasi su već ovde. Dodajte vaš oglas

KREDITI I POZAJMICE

U prometnoj nesreći u Trojstvenom Markovcu dvoje lakše ozlijeđenih

Ljuban Perenčević je generacije i generacije ekonomista naučio matematiku

Golf udario u Mazdu u Ždralovima, ozlijeđen vozač Opela

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

Zazvoni!

Pošalji nam vijest ili najavu. Javi što se događa!



IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO