NASLOVNAKULTURNO ZVONOKULTURA

Garić Grad i Podgarić

NA MOSLAVAČKOJ GORI
Garić Grad i Podgarić

Živa povijest od drevnih vremena do dvadesetog stoljeća i burnih četrdesetih i borbe za slobodu, mješavina je prirodnih ljepota i povijesnog značaja u srcu Moslavine

13.07.2017. PIŠE: Dubravko Adamović FOTO: Štefan Brajković PREGLEDA: 6115


»Podore i razvaline grada Garića zastire bukova šuma i tek ih zagledaš kad si onom čistinom nekoliko puta koraknuo... U mojoj se duši prikazao knez Milovuk i kneginja Milica, gospodari grada Garića, pa ona biser-kćerka Ružica... Prizvao sam si... u pamet one potresujuće časove, kada je Svevlad Jelen-gradski provalio u Garić-grad u gluho doba noći i zarobio dobroćudnoga kneza... Pričinilo mi se kao da slušam hrzanje konja, zveket oklopa, kopalja i sabalja, pak, da gledam kako provaljuju u dvoranu... Čujem gromki glas Svevladov kojim govori svojim slugama: Okujte ga u težke okove i stražite ga dok podjesmo kući. ...«



Tako je, nadahnut legendom, svoj prvi susret s Garić Gradom početkom prošloga stoljeća, u svojim »putnim uspomenama«, opisao svestrani velikan hrvatske literature i znanosti, prirodoslovac i publicist Dragutin Hirtz (Hirc).

Smješteno u srcu Moslavačke gore, koja na svojim strmim gorskim kosama zakrivenim gustom bjelogoricom skriva i ostatke Velike i Male gradine, Bršljanice, Gračeničke, Stupne, Mikleuške i Pakleničke gradine te Marić, Borić, Jelen i Košuta Grada, naselje Garigh spominje se već 1163. godine kao sjedište jedne od dvanaest župa koje su teritorijalno činile veliku Križevačku županiju u čijem je obrambenom sustavu bilo 76 kaštela i utvrda te 72 grada s vlastelinstvima.

»Mons Claudius«, kako su ju nazvali Rimljani, odnosno, »Zaprta gora«, kako se zbog brojnih utvrda uvriježilo u srednjemu vijeku, Moslavačka gora, omeđena rijekom Česmom na sjeveru i zapadu, Lonjom i Trebežom na juga te Ilovom na istoku, još je od kamenoga doba bila Bogom dano prirodno sklonište.

Znao je to i ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. kada je 1242. godine, poučen gorkim iskustvom teškog vojnog poraza od Mongola, počeo stvarati novi obrambeni sustav potičući ustupcima stanovništvu gradnju dobro utvrđenih gradova na prirodnim uzvišenjima kako bi ubuduće obranio zemlju i spriječio strahovita pustošenja i haranja. Podignuto je tada po Hrvatskoj više utvrđenih gradova, a gotovo istodobno s izgradnjom Medvedgrada, i Garić Grad na Moslavačkoj gori. Najvjerojatnije ga je, kao i većinu tadašnjih gradova-utvrda po kraljevu nalogu, podignuo hrvatski ban Stjepan Šubić, junački branitelj Trogira u kojemu je kralj, progonjen Mongolima, našao spas.



»Kad si došao stazi, a nekoć gradskomu kolniku, na kraj, zagledaš pod sobom dubok obkop u kojem se uzdiže visoka, razklimana pećina zarasla grmljem i šikarom. Ovoj pećini, kao prirodnoj utvrdi na suprot, uzdiže se gradski zid okrenut prama jugu. Dug je do 20 m, prama zapadu visok 8, a prama iztoku i 12 m. S desne strane vide se u zidu polukružna vrata sa dovratnicama. S lieve strane ima još sedam, a s desne 10 klesanih kamena dovratnice, koji su 66 cm široki. Gradski zid pred vratima debeo je 2,50 m, a spram njih 1 m. Nad vratima, koja se zatvarahu mostom-lančenikom,  još je sačuvan i prozor.«



Živjeli su njemu žitelji starohrvatske župe, »populus de Garigh«, kako ih u svojoj darovnici od 26. travnja 1245. godine spominje kralj. Sukladno tadašnjim vladarskim običajima, župa je 1239. godine bila pripojena ugarskoj županiji Somogy, sve do1256. godine kada se spominje kao »castrum Garigh«. Godine 1277. pokloni ga kralj Ladislav IV. zagrebačkom biskupu Timoteju, kao nagradu za pomoć u borbi protiv velikaša. Ali, kako ovaj nakon nekog vremena padne u nemilost kraljeve majke Elizabete, tako su se počeli smijenjivati i vlasnici Garić Grada. 24. travnja 1283. novi vlasnik postane Petar Pakrački, novoizabrani ban u Slavoniji, a već 1284. zagrebački biskup Ivan I. Od tada, »za sva vremena«, u njihovo ime gradom upravljaju kaštelani. Međutim, potaknut izdajom, kralj već 1289. godine za kaštelana imenuje župana Garduna... Bilo kako bilo, od toga se doba zagrebački biskupi nazivaju »župani garićki« (Comess de Garygh), te su mu većinom i gospodari.

Oko godine 1295. nastaniše se u podnožju Garić gore pavlini, utemeljivši svoj monasterium gloriosissimae Dei Genitricis Mariae de Monte Garich - samostan sv. Marije, koji je od susjednoga čazmanskoga kaptola u razdoblju 1295.-1351. dobio brojne povlastice, zbog kojih je ubrzo posta vrlo znamenit pa su se u njemu pokapali mnogi velikaši, a njihovi ga rođaci bogato darivali darovnicama, koje je na želju priora Stjepana 1410. godine potvrdio i sam kralj Sigismund.



Zahvaljujući blizini pavlinskoga samostana Garić Grad je postajao sve važniji te su 1448. godine pristaše Ivana Hunjada (Sibinjanin Janko), a protivnici grofova Celjskih, održali u njemu svoj sabor.

Raspadom tatarskoga carstva krvave stranice povijesti osvajačkih pohoda nastavilo je ispisivati Osmanlijsko carstvo te je početkom 16. stoljeća i Garić Grad bio izvrgnut njihovim opsadama i razaranju. Nakon što su pod vodstvom Ulama bega osvojili Slavoniju, godine 1544. žestoko navališe i na Garić Grad »čija biskupska posada uzmakne u Ivanić ostavivši za obranu samo 20 momaka«.

Razvline Garić Grada, čija je rekonstrukcija tijekom 60-ih godina provođena u dva navrata, pronašao je 1907. godine hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog Gjuro Szabo te Dragutin Hirtz u čijim »putnim uspomenama« čitamo:

»Kad si unišao, zagledaš na lievo polukružna, od opeka građena, a kamenom zazidana vrata, a nad njima ostanke zida, koji su visoki do 7 m. Bog bi znao, što nam ta vrata kriju, Bog zna jesu li ih zazidali gospodari grada Garića ili druga koja ruka... Iz... dvorišta, u kojem vlada grobni muk, zagledaš pred sobom gradske kule, a na prvoj visoke zidove i sada pokrivene liepom. Cielo dvorište pokriveno je većim i manjim kamenjem, koje se sa gradskih zidova odvalilo... Ovo dvorište nije otišlo u duljinu, već u širinu, pak je takodjer opasano obranbenim zidom... Iz ovoga dvorišta zagledasmo opet zidove, koji su do 20 m visoki, a do 3 m debeli. U zidu pao nam je u oči uzak otvor, nalikujući razpuklini, koji je i sada požbukan i dosta nepravilna, trokutasta oblika. Kad smo se provukli, zagledasmo pred nama gradsku kulu, a razgledav joj zidove, opazismo, da su šuplji, a u šupljini, da su tajne stube, što do sada nisam vidio na nijednom našem gradu. Te su stube od kamena klesane i 1 m široke. Minuv sedam stuba, zagledaš u zidu prozorčić visok 52 cm, širok 22 cm, a dubok 26 cm, kojim ulazi svjetlo u te tajne prostore. Kad si pošao na 2 m dugim hodnikom  koji razsvietljuje veći prozor, uzađeš 4 stubama, a onda opet kratkim hodnikom. Prošav još 12 stuba, koje razsvjetljuju dva prozora, dodješ do provaljena zida, ali vidiš da su stube vodile na vrh kule s koje mora da je oko sezalo na daleko i široko. Na kraju dvorišta uzdiže se još jedna kula, kojom svršava obranbeno gradsko platno, kojemu su zidovi na 2 m debeli. Garić-grad građen je od granita, glavne kami drevne Moslavačke gore, od rulje, škriljevca, blještnika, ali i opeka.«



Početkom kolovoza 2007. godine dio prvoga hrvatskoga regionalnoga parka prirode »Moslavačka gora« postali su i ostatci ruševnoga Garić Grada, o čijoj bi sudbini trebala skrbiti i »Udruga za očuvanje, uređenje, korištenje i promicanje područja Garić Grada«.



SPOMENIK U PODGARIĆU

U dolini, podno ruševina Garić Grada, smjestilo se malo moslavačko selo do kojega se u 2. svjetskom ratu, zbog mekanih, zemljanih, putova moglo doći jedino zaprežnim kolima ili pješice. Ni uskotračna željeznička pruga, koja je selo povezivala s Garešnicom, nije mogla poslužiti vojnoj svrsi pa je, zahvaljujući dobroj prirodnoj zaklonjenosti i prometnoj izoliranosti, Podgarić postao bolničko središte 10. »zagrebačkog« korpusa.

Uz prugu je bila smještena prihvatna ambulanta, a na kilometar od nje prihvatilište i smještaj pod šatorima za tuberkulozne i venerične bolesnike. Dublje u šumi, podignuta je »Stara konspiracija« - bolnička prizemnica s pomoćnim prostorijama, a dva kilometra dalje od nje i jednokatna, drvena, teško pristupačna »Nova konspiracija«. Osim te četiri jedinice, u sastavu bolničkoga središta bila je i ambulanta za liječenje lakših bolesnika s rodilištem u Mikleušu te oporavilište u Garešnici. Prvi ranjenici dovezeni su u Podgarić 27. siječnja 1942., a sredinom 1944. godine u svim je bolničkim jedinicama moglo biti smješteno oko 700 ranjenika i bolesnika, uglavnom iz Hrvatskoga zagorja, Kalnika, Bilogore i Moslavine.

Vremenom su sigurnosne prednosti ovoga kraja oživjele selo, tako da je Podgarić ubrzo postao i kulturno-politička baza sjeverne Hrvatske. Uz bolnice, radionice i razne tečajeve, održavale su se tu i sjednice visokih političkih tijela te priređivale kazališne predstave.

Nedaleko partizanskoga groblja, podignut je 1967. godine spomenik, rad svjetski priznatoga hrvatskoga kipara Dušana Džamonje. Nakon dvogodišnjega pripremnoga rada na ovom arhitektonsko-kiparskom projektu, umjetnik je ideju o pobjedi i slobodi sažeo u stilizirana betonska krila koja svoju semantičku energiju crpe iz zemlje.

Podizanje spomenika pokrenulo je i turističke potencijale samoga kraja što je brojnim sadržajima oplemenilo plodnu dolinu na čijem svršetku potok Garešnica puni slikovito jezero.

Dubravko Adamović





Sastavio: Dubravko Adamović


Tagovi: garić grad, podgarić, moslavina

Južno voće iz Utiskana

NK Ivanska – NK Ribar 4:1

Prepolovio traktor i pobjegao

NK Lasta – NK Trnski 1:0

NK Dinamo – NK Rovišće 1:0

MNK Bjelovar – MNK Rab 4:1

Otkazan koncert narodnjačkog pjevača na Kalniku

Čazma će proljeće dočekati na vrhu tablice

OK Bjelovar – OK Brcko 3:0

Zajam srebrne pojedinci

Vedea-ne pentru problemele financiare

Ostali oglasi su već ovde. Dodajte vaš oglas

Ostali oglasi su već ovde. Dodajte vaš oglas

KREDITI I POZAJMICE

U prometnoj nesreći u Trojstvenom Markovcu dvoje lakše ozlijeđenih

Ljuban Perenčević je generacije i generacije ekonomista naučio matematiku

Golf udario u Mazdu u Ždralovima, ozlijeđen vozač Opela

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

Zazvoni!

Pošalji nam vijest ili najavu. Javi što se događa!



IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO