NASLOVNAKULTURNO ZVONOKULTURA

Predavanjem akademika Stjepana Damjanovića otvoreni Dani Matice hrvatske

OBLJETNICA NAJSTARIJE HRVATSKE KULTURNE USTANOVE
Predavanjem akademika Stjepana Damjanovića otvoreni Dani Matice hrvatske

Matica hrvatska, »stožerna ustanova hrvatske kulture« i nedvojbeno najstarija hrvatska kulturna ustanova 2017. obilježit će 175 godina postojanja. Predsjednik institucije je Stjepan Damjanović, akademik i poznati sveučilišni profesor koji je radni vijek posvetio proučavanju i poučavanju staroslavenskog jezika i hrvatskog glagoljaštva. Predavanjem profesora Damjanovića otvoreni su 3. Dani Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

15.11.2016. PIŠE: Jelena Ivezić FOTO: Zvono.eu PREGLEDA: 806


BJELOVAR U organizaciji Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Bjelovar u utorak, 8. studenog, u dvorani Visoke tehničke škole, održano je predavanje »Glagoljična sastavnica hrvatske kulture« s kojim su otvoreni su 3. Dani Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Predavanje je održao dr.sc. Stjepan Damjanović, akademik i redovan profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dugogodišnji istaknuti član, a  od 2014. i predsjednik Matice hrvatske.



Govoreći o glagoljici, profesor Damjanović naglasio je povijesnu činjenicu da glagoljicom u srednjem vijeku nisu pisali samo Hrvati, no broj hrvatskih glagoljičnih tekstova nastalih u samo jednom stoljeću premašuje ukupan zbroj svih ikad napisanih glagoljičnih tekstova ostalih slavenskih naroda. Svojedobno su Hrvati bili jedini pripadnici Katoličke Crkve koji nisu pisali latinicom nego glagoljicom. Latinicom se do 14. stoljeća u hrvatskoj povijesti pisalo samo na latinskome jeziku. Narodni, odnosno staroslavenski jezik, prvi put je zabilježen glagoljičnim pismom, a najznačajniji hrvatski tekst pisan glagoljicom – Bašćanska ploča postavila je Hrvate »za stol kulturnih europskih naroda«. Ona, tvrdi akademik Damjanović, ne može biti precijenjena jer je upravo ta ploča označila početak naše pismenosti bez obzira što postoje i stariji tekstovi na hrvatskome jeziku pisani glagoljicom.



– Sve naše prvo je glagoljično. Prva tiskana knjiga, odnosno inkunabula, prva dječja početnica, čak i svojevrsna beletristika – podsjetio je profesor Damjanović ističući da bez valjanog razumijevanja glagoljične sastavnice hrvatske kulture nema ni razumijevanja hrvatske povijesti, jezika i književnosti. Govoreći o trima pismima kojima su se služili Hrvati u srednjem vijeku (glagoljica, ćirilica i latinica), profesor Damjanović otkrio je da se tada ni po čemu nije moglo zaključiti da će od tih triju pisama kasnije prevladati latinica što je postalo jasno već u prvoj polovici 16. stoljeća. Naime, na prostor glagoljice, pred navalom Turaka, prispjeva stanovništvo iz drugih krajeva koje ovu tradiciju ne doživljava kao svoju i koju polako istiskuje pismo koje su usvojili brojni drugi narodi.









Tagovi: matica hrvatska, stjepan damjanović, otvoreni dani matice hrvatske

Profesor Željko Supančić održao sat povijesti u knjižnici Medicinske škole Bjelovar

Središnja županijska proslava 175 godina od osnutka Matice hrvatske

Krležom protiv Krleže

Usmena polemika o najvećem hrvatskom piscu 20. stoljeća

Ćiro Blažević protiv HDZ-a!

Projekt Erasmus u Prvoj osnovnoj školi okončan završnim događajem

Proslavljena obljetnica nekadašnjeg hrvatskog drugoligaša Nogometnog kluba Mladost-Nada iz Hrastovca

Osnovci uspoređivali kulinarsku i glazbenu tradiciju s turskim vršnjacima

Dobar nastup bjelovarskih atletičara u Čakovcu

kredit 100 od garanciju privatni od 2.000 eura ima

kredit 100 od garanciju privatni od 2.000 eura ima

kredit 100 od garanciju privatni od 2.000 eura ima

kredit 100 od garanciju privatni od 2.000 eura ima

kredit 100 od garanciju privatni od 2.000 eura ima

Praznički četvrtak na grđevačkim bazenima

Prometna nesreća u četvrtak navečer

Miroslav Škoro u Ivanskoj

30.06.2017.Susret u zavičaju 3

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

Zazvoni!

Pošalji nam vijest ili najavu. Javi što se događa!



IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO