NASLOVNAKOMENTARI

Tko je pristojniji, žene ili muškarci?

Tko je pristojniji, žene ili muškarci?

Istražili smo postoje li razlike između muške i ženske uljudnosti. Možda su vaša iskustva sasvim drukčija, ali hajdmo vidjeti što o tome kaže znanost!

03.10.2016. PIŠE: Kornelija Pinter FOTO: Internet PREGLEDA: 1221


Pojam uljudnosti prenesen je iz anglosaksonskog govornog područja, odnosno iz područja prvih pragmalingvističkih (pragmalingvistika osim značenja koje izriče govornik proučava i kontekstualo značenje, te kako se više obavijesti prenese no što se iskomunicira) rasprava o uljudnosti. Iako je politeness prevođen s nekoliko više ili manje prihvatljivih pojmova (uglađenost, otmjenost, pristojnost, profinjenost, učtivost, civiliziranost, doličnost, susretljivost, odgojenost, prijaznost, damstvo, gospodstvo, viteštvo, plemenitost, ugodnost (Filipović,1996)) uljudnost je izabrana kao najbolji oblik i širi pojam kojim se misli na oblik pažnje (Simeon,1969), uljudan oblik izražavanja, u kulturi stečen način izražavanja obzira prema drugima. Značenje uljudnosti slično je značenju pristojnosti »ukupnosti pravila ponašanja i izravnog ophođenja prihvaćene u određenoj sredini« (Anić,1994), te značenju pojma politeness: »ponašanje i govorenje u nekoj situaciji« (Marot,2005.).

Navodeći primjer razlike između britanskog i japanskog shvaćanja uljudnosti (Britanci su iznimno uljudni kada od nekog traže uslugu; forme uljudnosti se u Japanu razlikuju kod muškaraca i žena) lingvist Leech ističe važnost kulturoloških razlika. Načelo uljudnosti određeno je kulturološkom i civilizacijskom dimenzijom.

Istraživanje uljudnosti kao principa jezične komunikacije, polazi prvenstveno od onoga kome je poruka upućena. Asimetričnost je jedna od bitnih osobina uljudnosti: ono što je uljudno za slušatelja nije uljudno i za govornika, i obratno.

ŽENE SU ULJUDNIJE OD MUŠKARACA

Neke se pragmatičke studije bave analizom primjene načela uljudnosti s obzirom na spol žena i muškarac. Janet Holmes tvrdi da su žene uljudnije od muškaraca, uživaju u govorenju i komunikaciji smatrajući je važnim sredstvom uspostavljanja odnosa s prijateljima i bliskim osobama, one koriste jezik da bi uspostavile, njegovale i razvile osobne veze, dok je muškarcima jezik tek sredstvo prenošenja informacija. Marot navodi kako su usporedbe primjene strategija uljudnosti pokazale da su žene u pravilu uljudnije od muškaraca i imaju više obzira prema sugovornicima te istovremeno raspolažu razvijenijom sposobnošću percepcije (tzv. ženska intuicija) zbog čega i lakše odgonetaju neverbalne znakove. Muškarci u komunikacijskom procesu nastoje nastupiti s više autoriteta i naglasiti svoj stav ne vodeći računa o reakciji sugovornika. Ni istraživanja najsuvremenijih oblika komunikacije ne idu u prilog drugačijem pristupu od navedenih –  da su žene uljudnije od muškaraca. Marot spominje istraživanja o udjelu žena i muškaraca u kompjutorski posredovanoj komunikaciji koje je pokazalo da čak 68% poruka pripada muškarcima i da su to kategorične tvrdnje, neprijateljski nastrojene i uvredljive, promovirajući važnost potpisnika poruke zanemarujući pritom načela skromnosti. Istraživanja pokazuju da su poruke žena mnogo blaže, češće postavljaju pitanja, ograđuju se i ispričavaju.

Govore li muškarac i žena različito? Kako pripadnost spolu utječe na njihovo verbalno izražavanje?

Bertoša navodi rezultate istraživanja koji pokazuju kako su žene tijekom duge povijesti svoje podčinjenosti stvorile specifične govorne vještine koje funkcioniraju kao više ili manje uspješni pokušaji subverzije dominantnog, obično muškog autoriteta. Procjenjivanje istraživanja iz 70-tih godina o jeziku i spolu pokazuje da nije dovoljno dovesti u direktnu vezu neku jezičnu osobinu sa spolom, već je neophodno uzeti istovremeno u obzir i druge varijable kao što su starost, ili pripadnost socijalnoj grupi. Prema nekim istraživanjima žene imaju strategije održavanja svog reda govorenja, razvijaju određene konverzacijske strategije pomoću kojih podržavaju ili pomažu temu koju je muškarac započeo.

Nakon brojnih istraživanja fonološkog, morfološkog i leksičkog sustava, kojima su se dokazivale ili opovrgavale razlike u jezičnom ponašanju muškarca i žene, ostala su važna dva dokaza o razlikama: fonetske razlike – u mnogim jezicima izgovor žena je »korektniji« od izgovora muškaraca i veća je raznovrsnost u intonaciji i akcentu kod žena nego kod muškaraca. Nije dobro govoriti o stereotipnom govoru žene, već o stereotipnim aktivnostima koje žena obavlja, jer njen govor prati ili odražava tu stereotipnost i ustaljenost (Savić, 1995). Interesantna istraživanja o dominaciji jednog od sugovornika određivanjem trajanja govorenja pokazala su da muškarci govore duže vremena kada jednom uzmu riječ. Strategija koju koristi muškarac je da češće prekida ženu za vrijeme njenog govorenja kako bi on uzeo riječ. Žene su češće prekidale sugovornika kako bi signalizirale da su razumjele o čemu se radi, da potvrde suglasnost, da pokažu sugovorniku da s njim učestvuju u razgovoru i da ga zajedno grade, a ne da mu žele uzeti pravo govorenja.

Znamo da sve ovo ponekad uopće ne »štima«; kad grakćemo, kokodačemo, jamramo i kvocamo, unedogled prigovaramo. Ali, što je tu je, znanost je na našoj strani.





Tagovi: žene, muškarci, uljudnost, pristojnost

Inicijativa za više žena u politici mora biti nadstranačka

Učenice i učenici Medicinske škola Bjelovar na Danima E-medice 2017.

Mambo Istriano otvorio vrata svog magazina

Na posao

Djevojko?

Iz ponora do pobjede i tijesan poraz

Bjelovarski tekvondaši Vedran Golec i Luka Horvat među najboljima na svijetu

Horvat zlatni u Belgiji

Ugasite svjetla u subotu

VELIKO TROJSTVO - super povoljno

brzo kredit za rešavanje svoje finansijske probleme

Zajam ponuda izmedu osobito privatnih

Zajam ponuda novca u cijeloj Europi

Zajam ponuda izmedu odredenu 100 jamstvo

Oba vozača iz nesreće u Severinu završila u Općoj bolnici Bjelovar

Bjelovarski tekvondaši Vedran Golec i Luka Horvat među najboljima na svijetu

Subotnja šetnja Bjelovarom

25.03.2017.Goran Bare i Majke u Križevcima u 18 sati
25.03.2017.Dan narcisa u Daruvaru od 8 do 12 sati
09.04.2017.ZELENA BLAGA BILOGORE

Nakon što se pronio glas da će aktualni gradonačelnik Antun Korušec na sljedećim lokalnim izborima poduprijeti HDZ-ova kandidata Antu Topalovića, odlučite se koji vam je aspirant za gradonačelnika najvjerodostojniji!

Dario Hrebak

Stipe Šola

Ante Topalović

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

Zazvoni!

Pošalji nam vijest ili najavu. Javi što se događa!



IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO